I od mlijeka se može lijepo živjeti
U zadrugu je udruženo 12 farmera koji su povezali logistiku, kontrolu...
U četiri godine prihodi te broj zadrugara i zaposlenih na farmama povećani su unatoč manjim količinama mlijeka i manjem broju krava
Jolanda Rak Šajn Zaposleno je mnogo ljudi, a zadrugari žive punim plućima i nemaju viška mlijeka. Sve što proizvedu prodaju bez problema – kaže Darko Pavičević, upravitelj zadruge 12 farmera iz Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, koji su poslovično niskoj otkupnoj cijeni mlijeka, nelikvidnosti i ostalim problemima stočara, zbog kojih je posljednjih godina na farmama sve manje ljudi i krava, odlučili stati na kraj udruživanjem, zajedničkom logistikom, sustavom kontrole kvalitete, nabavom...
Manje mlijeka – veća zarada
Brojke itekako govore u njihov prilog. Na početku udruživanja, 2014., 10 farmera imalo je 588 muznih krava koje su u toj godini dale tri milijuna litara mlijeka. Svi zajedno uprihodovali su sedam milijuna kuna od prodaje, oko 2,33 kn/l, a na farmama je radilo 28 radnika. Četiri godine kasnije, imaju dva zadrugara više, 13 mljekomata i šest malih sirana te dostavu u 50-ak kvartovskih dućana, prodavaonica zdrave hrane i voćarnica Zagreba i županije, kao i u slastičarnice, hotele, restorane, škole i vrtiće. A iako je broj krava pao na 523, a mlijeka na 2,76 milijuna litara, prihodi su rasli na 11 milijuna kuna ili 3,95 kn/l, a broj radnika za 17% – na 45, što zahvaljuju upravo dodanoj vrijednosti svojih proizvoda i visokokvalitetnom, “ekstradjevičanskom” mlijeku, kako mu tepa Pavičević. – Zagreb je milijunski grad, a mi smo svi 50-ak kilometara uokolo što nam je velika prednost. Uz pomoć Zagrebačke županije koja nas je pratila subvencijama za nabavu mljekomata i pokretanje malih sirana, a kasnije i Krapinsko-zagorske, došli smo do svježeg novca i kapitala za daljnja ulaganja i kvalitetnu preradu. Danas tako oko 2500 litara mlijeka dnevno prodamo na mljekomatima, a 25003000 preradimo u svježi sir koji se radi na prirodni način bez aditiva, vrhnje, sirutku, kuhane i polutvrde sireve... – ističe on. Prepoznali su ih i lošinjski Jadranka hoteli i s njima osvojili goste, a plan je da se distribuiraju i kroz Jadranka trgovine. Zadrugari ističu da razgovaraju samo s ozbiljnim partnerima i kupcima koji su njihovu robu spremni platiti u roku od 15 do najviše 30 dana.
Projekt Fer mlijeko
Sljedeći korak je osnivanje i proizvođačke organizacije koja će inicirati nacionalni projekt “Fer mlijeko”, kako bi mlijeko lokalnih farmi ušlo u škole i vrtiće, umjesto da djeca piju mađarsko, objašnjava Pavičević. Farmer će tako dobiti fer cijenu, a djeca čašu zdravlja bez aditiva, i to svaki dan, a ne 12 dl za cijelu školsku godinu. – Djeci u dvije zaprešićke škole i dva vrtića dnevno treba oko 300 litara te lokalnom farmeru treba omogućiti da im toliko i dostavi svaki dan – dodaje Pavičević. Zadruga već sad okuplja i svinjogojce, a u planu je i proizvodnja telećeg, junećeg i goveđeg mesa. Farmeri Proizvoda sela umješno koriste i novac iz fondova EU ulažući ga u modernizaciju poput robota za mužnju s kojima proizvodnja mlijeka raste i 30%. Uglavnom imaju između 50 i 150 krava. No uz takav model, ističe Pavičević, četveročlana obitelj mogla bi vrlo lijepo živjeti i od samo 30 muznih krava.
Nama ne treba model velikih farmi, sa zadružnim modelom može se sasvim lijepo živjeti i od 30 krava DARKO PAVIČEVIĆ upravitelj zadruge Proizvodi sela