Čehok je ponovno na čelu Varaždina, a Bandić je izborio i deblokadu imovine
Kada neka optužnica izađe iz USKOK-a ili DORH-a, oni koji su je potpisali nemaju previše utjecaja na njezin daljnji život. Što se s optužnicama u VIP predmetima događa kad dođu na sud, najbolje se vidi iz primjera varaždinskog i zagrebačkog gradonačelnika
Suđenja u velikim i razvikanim slučajevima traju predugo. Bila je to glavna zamjerka političara na rad Dinka Cvitana, bivšeg glavnog državnog odvjetnika, te navodni razlog što mu Vlada Andreja Plenkovića nije produljila mandat. No ta je zamjerka, osim što je licemjerna, i netočna, jer ono što se s nekom USKOK-ovom ili DORH-ovom optužnicom događa kad dođe na sud, manje ide na dušu Cvitana, a više na dušu sudova. Za razliku od sudova koji nemaju zakonski rok u kojem trebaju odlučiti o pravomoćnosti neke optužnice, tužiteljstvo istragu mora dovršiti u roku od šest mjeseci do godinu dana. U kompliciranim predmetima taj rok može biti godinu i pol dana, a nakon toga ili istraga mora biti obustavljena ili optužnica podignuta.
Nemaju utjecaja
Kada optužnica iziđe iz tužiteljstva, oni koji su je potpisali rijetko kada mogu utjecati na njezin daljnji život. Razloga za to je mnogo. Nekada sud optužnicu vraća tužiteljstvu na doradu. Ponekad obrane koriste sva zakonom predviđena sredstava za legalnu opstrukciju spisa. Sve češće se upleću Vrhovni i Ustavni sud, koji mjesecima odlučuju, o ponekad ne pretjerano teškim pravnim pitanjima. Posljedica toga je da u većini VIP predmeta suđenja ili nisu počela ili se, ako su i počela, u sudnicama vode pravne bitke koje sliče na namjerne, no teško dokazive, opstrukcije postupka. Rezultat toga pravna je nesigurnost, sporo i neefikasno pravosuđe te sve veći bijes javnosti jer se korupcija i kriminal progone samo deklarativno, a pravomoćnih presuda protiv optuženih za ozbiljnu korupciju u kojima se šteta mjeri u desecima milijuna kuna ima malo ili nimalo. Što se događa nakon okončanja istrage i podizanja optužnice najbolje se može opisati na primjeru Ivana Čehoka i Milana Bandića. Obojica su gradonačelnici, Čehok Varaždina, a Bandić Zagreba. Mjesto na kojem bi se trebalo odlučivati o njihovoj pravosudnoj sudbini zagrebački je Županijski sud, a veže ih i to što je u njihovim postupcima, u različitim fazama, odlučivala ista sutkinja. Riječ je o Tanji Pavelin, koja sudi Čehoku, a nedavno je optužno vijeće kojim je predsjedala potvrdilo dio Bandićeve optužnice u aferi Agram, a ostatak je vraćen tužiteljstvu na doradu. U oba slučaja radi se o predmetima koji broje desetke tisuća stranica, a Čehok je na udaru pravosuđa dulje od Bandića. Uhićen je i pritvoren u lipnju 2011. Kada je uhićen, bio je gradonačelnik Varaždina, a iz Remetinca je izišao u srpnju 2011., nakon što je dao ostavku na mjesto gradonačelnika i položio jamčevinu od 2,6 milijuna kuna. Istraga je protiv njega te Davora Patafte, Narcise Huljev, Tomislava Kezelja, Hrvoja Vojvode i tri Pataftine tvrtke vođena do kraja prosinca 2011. Optužnica je podignuta 29. prosinca 2011. i njome je USKOK Čehoka optužio da je pogodovao Patafti dajući poslove njegovim tvrtkama. Prema tvrdnjama USKOK-a, Grad Varaždin oštećen je za 49,5 milijuna kuna, a Patafta i njegove tvrtke okoristile su se s 35,8 milijuna kuna. O pravomoćnosti optužnice zagrebački sud prvi je put odlučivao 10. svibnja 2012. Tada je optužnica vraćena USKOK-u na doradu jer je sud tražio da USKOK pojasni zašto smatra da su se Čehok i ostali udružili radi počinjenja djela, a prijepora je bilo i oko proturječnih vještačenja. USKOK je, po nalogu suda, u svibnju 2012. počeo s nadopunom istrage, a izmijenjena optužnica podignuta je 21. rujna 2012. Optužno vijeće ju je 6. prosinca 2012. potvrdilo. Spis je u rad dobila sutkinja Tanja Pavelin, koja je od travnja do rujna 2013. zakazala pet pripremnih ročišta. Na njima je obrana, standardno, tražila da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje iskazi svjedoka koji su u USKOK-u ispitani bez nazočnosti odvjetnika, što je sukladno ZKP-u. Takav zahtjev obrane postavljaju u svim VIP predmetima, iako ih sudovi odbijaju smatrajući da je riječ o zakonitim dokazima, a odluke sudova potvrđuje i Vrhovni sud. Tako je bilo i u ovom slučaju, gdje je Vrhovni sud žalbe obrana odbio u prosincu 2013. Sljedeće