Irak bi nakon izbora mogao postati polje sukoba SAD-a i Irana
Eventualna vojna intervencija SAD-a u Iranu neminovno bi dovela do otvaranja rata u Iraku
Irački šijitski vjerski vođa Moktada Sadr, vođa paravojnih formacija, poznat je po važnoj, ali i kontroverznoj ulozi koju je odigrao nakon američke invazije, odnosno pobuni protiv okupacijskih vlasti i građanskom ratu. Danas se pak smatra jednom od najutjecajnijih osoba u Iraku. Donedavni irački premijer i miljenik Zapada na izborima u Iraku osvojio je tek 42 zastupnička mjesta u iračkom parlamentu Teško da će pobjednik na parlamentarnim izborima u Iraku, radikalni šijitski klerik Moktada Sadr, moći ispuniti svoje predizborno obećanja kako će Irak izbaviti od utjecaja SAD-a i Irana te da će osnovati vladu tehnokrata koji će vladati zemljom i voditi neovisnu i samostalnu politiku. Naime, izborni rezultat ne ide mu u prilog da ostvari svoje želje i obećanja.
Pregovori će dugo trajati
Koalicija listi populista Moktade Sadra i saveznika komunista pobijedila je na parlamentarnim izborima u Iraku osvojivši 54 zastupnička mjesta, dok mu je za petama blok Al-Fatih, koji je osvojio 47 zastupničkih mjesta. Al-Fatih predvodi Hadi al-Amri, koji ima bliske veze s Iranom i zapovjednik je šijitske paravojne formacije Hashed Al Saabi, koja je igrala ključnu ulogu u poražavanju Islamske države. Na trećem je mjestu koalicija u kojoj je aktualni premijer Haider al Abadi, kojeg podržava Zapad i koji balansira između Irana i SAD-a, s 42 mandata. Sadr svakako ne može biti premijer s obzirom na to da se nije kandidirao na listi, ali unatoč tome što je osvojio najveći broj mjesta u parlamentu, to ne znači da će automatski moći izabrati premijera. Budući da nijedna lista nije osvojila natpolovičnu većinu, od ukupno 329 zastupničkih mjesta u iračkom parlamentu očekuje se da pregovori o formiranju nove vlade potraju mjesecima. Stranke će svakako morati sklapati savezništva kako bi formirale dovoljno velik blok za parlamentarnu većinu nužnu za imenovanje mandatara za premijera. Nakon što je izgubio utjecaj u Siriji i u Libanonu, SAD je sad pak zabrinut da će ga, po svemu sudeći, izgubiti i u Iraku jer su na parlamentarnim izborima proiranske opcije ostvarile znatan rezultat. Ovu situaciju još napetijom čini i činjenica da izbori dolaze u trenutku naglog srozavanja odnosa između Irana i SAD-a nakon preseljenja američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem te Trumpove odluke o izlasku iz iranskog nuklearnog sporazuma. Vojna opcija SAD-a protiv Irana o kojoj se može čuti i od nekih Trumpovih suradnika neminovno bi u Iraku opet izazvala otvoren vojni sukob. Ali i retorika šijitskih stranaka u Iraku protiv Amerike postala je sve glasnija tako da će opet ispasti da se sukob između Teherana i Washingtona vodi preko leđa običnih građana treće zemlje, Iraka, tvrde analitičari.
Rezultati brinu Washington
Da Iran ima velik utjecaj u Iraku dokazuje i činjenica da je uoči izbora u posjet Iraku stigao general iranske Revolucionarne garde Qasim Soleimani, glavni strateg operacije protiv ISIL-a u Iraku i u Siriji. Taj posjet daje naznake kako će u Iraku opet doći vlada naklonjena Iranu, iako relativni pobjednik izbora Moktada Sadr tvrdi da nema namjeru slušati Teheran što da radi u svojoj zemlji. Međutim, situacija je potpuno drukčija jer je Sadr, da bi formirao vladu, prisiljen stvarati koaliciju i sa Savezom Badr Nuri al Malkija i Hadija al Amirija i ostalim šijitskim malim strankama koje poslušno slušaju želje Irana. I Sadr i Iran imaju zajedničku želju – riješiti se Amerikanaca. Da su izborni rezultati zabrinuli Washington, dokazuje, nakon što su
Izbori dolaze u trenutku velikih tenzija zbog američke ambasade u Jeruzalemu Najvjerniji saveznici SAD-a u Iraku su Kurdi koji su iznijeli velik dio tereta u borbi protiv IS-a
bili objavljeni prvi rezultati izbora i pobjeda Sadra, i to što je u Irak stigao posebni američki izaslanik Brett McGurk. Njegova je zadaća bila ispitati kakav će utjecaj Washingtona biti u Iraku nakon ovih izbora. Zapravo, njegov je glavni sugovornik bio Massoud Barzani, vođa iračkih Kurda kojeg je otišao pitati da mu objasni što se u Iraku zapravo događa. Prije svega Kurdi su se pokazali kao najvjerniji saveznici SAD-a i sada protiv ISIL-a baš kao što su pomagali i u rušenju Sadama Huseina. Izbori u Iraku zasigurno neće donijeti mir i stabilnost u toj zemlji jer sukob između SAD-a i Irana tek je na početku. Da su Iračani već umorni od svih tih vjerskih i nacionalnih sukoba između sunita i šijita, Kurda i Arapa, govori mala izlaznost na izbore te izborna pobjeda Sadra.