Hrvatske tvrtke ovise o agilnosti veleposlanika
Političari, gospodarstvenici i znanstvenici o važnosti i ulozi gospodarske diplomacije za domaću ekonomiju
Ima veleposlanstava koja odrade posao za tvrtke ali ima i onih koji ne žele dignuti ni slušalicu, upozorila je Gordana Deranja iz HUP-a marina.sunjerga@vecernji.net Hrvatska je vrlo jednostavna zemlja. Ovdje se već unaprijed zna koji su problemi, moglo se čuti na 14. Međunarodnoj konferenciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku IMR koja je okupila političare, gospodarstvenike i znanstvenike na dvodnevnoj raspravi o važnosti i ulozi gospodarske diplomacije za domaću ekonomiju. Gospodarska diplomacija zadaća je države, koja mora na strateškoj razini usmjeravati svoje međunarodne akcije.
Koristiti i našu dijasporu
– Komercijalna diplomacija gradi se kroz mrežu javnih i privatnih aktera, koji daju podršku poslovanju koristeći diplomatske kanale. Institut je to kroz koji se grade konkretni poslovni odnosi. Za takav pristup potrebno je povećati fokus vanjske politike na gospodarstvo i otvaranje novih tržišta, jače obrazovati diplomate na području gospodarstva, diplomatske misije usmjeriti na korištenje lokalnoj stanovništva u državama u kojima djeluju pa tako koristiti dijasporu iz države primateljice, razviti mrežu komercijalnih diplomata, ali istovremeno i pojačavati svijest malih i srednjih poduzetnika o važnosti komercijalne diplomacije – pojasnio je Domagoj Juričić iz MK poslovnih savjetovanja. Nažalost stvarnost je znatno drugačija od preporuka pa tako aktivnost veleposlanstava na promoci- ji gospodarstva ovisi o agilnosti pojedinog veleposlanika. – Ima veleposlanstava koja odrade posao za tvrtke ali ima i onih koji ne žele dignuti ni slušalicu. Nema standarda već pristup ovisi o sklonosti i sposobnosti veleposlanika – upozorila je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca koja je konferenciji prisustvovala kao posebna izaslanica hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Treba raditi na 5% BDP-a
Pretpostavka uspješnosti gospodarske diplomacije ovisi o uspješnosti samog društva pa je tako nužno postaviti ambiciozne ciljeve o rastu i ne zadovoljavati se slabim rezultatima. Hrvatska predviđa rast od 2,8 posto, a kako je upozorio dr. sc. Dragan Kovačević, predsjednik uprave Janafa, taj se cilj ostvaruje sam od sebe uz pomoć turizma. – BDP treba rasti po stopi od 5 posto, ali za taj cilj treba raditi, osmisliti programe i uključiti sve poduzetnike i građane. Mladi ne žele živjeti u zemlji u kojoj se provode reforme, oni odlaze u zemlje u kojoj su one već provedene – kazao je Kovačević ističući da je cijeli svijet postao jedno tržište pa se tom konceptu valja i prilagoditi kod formiranja potpornih politika o izvozu, ali i kod politika na tržištu rada. Kad država već ne zna pomoći neka nam bar ne odmaže, poznata je rečenica koja se često može čuti od poduzetnika, a ovaj put za njom je posegnuo Darko Pappo iz Div Grupe koja zapošljava 3600 zaposlenika. Brodograđevna industrija suočila se s nedostatkom radne snage među prvima, ali kako Pappo napominje Hrvatska može privući i strane radnike iz zemalja članica Europske unije. Ključ državne asistencije je u poboljšanju administracije koja mora biti prilagodljiva, aktualna i pametna kako bi mogla služiti kao servis svojim građanima. Međutim cijela se Europska unija suočila s činjenicom da se učinkovitost javnog sektora ne povećava pa čak ni u najrazvijenijim članicama. Zato je Europska komisija, kako je istaknula europarlamentarka Ivana Maletić, stavila naglasak na reformu javnog sektora koju podupire izdašnim fondovima, a za Hrvatsku je samo za reforme izdvojeno 190 milijuna eura od kojih se do sada potrošio mizeran iznos.
Hrvatska je od 190 milijuna eura za reforme do sada potrošila mizeran iznos
– Reforma javnog sektora je trajna jer sve promjene u svijetu automatski se moraju preslikati na javni sektor koji mora disati život svojih ljudi – kazala je Ivana Maletić. Naglasila je da po percepciji kvalitete javnog sektora Hrvatska za sobom ostavlja Bugarsku, Rumunjsku, Grčku i Italiju. Bliži se novo programsko razdoblje, a ministrica regionalnih razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je da će se programi strukturirati sukladno konkretnim potrebama domaće ekonomije te da će se ispraviti uočeni propusti postojećih operativnih programa. Mnogi su projekti zapeli jer su bili loše pripremljeni istaknula je, ali i napomenula da se nad velikim projektima, da bi se proveli, mora voditi briga i nad njima bdjeti.