Krediti za građane odobravat će se mjesecima
Registar obveznika “na ledu”, procjena klijenata kao prije 2007.
Financijske institucije koje pune registar kredita podacima strahuju od ciljanih tužbi pojedinaca – sustav je nespreman dočekao GDPR valentina.wiesner@vecernji.net Zbog Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka GDPR (General Data Protection Regulation), krediti građanima mogli bi se usporeno odobravati mjesecima i to zato što banke u predstojećem razdoblju neće raspolagati informacijama iz Hrvatskog registra obveznika kredita koji je odlučio privremeno obustaviti isporuku kreditnih izvještaja o građanima. S obzirom na to da su banke vlasnice HROK-a, situacija djeluje malo apsurdno, no činjenica je da financijske institucije strahuju od ciljanih tužbi pojedinaca za neovlašteno korištenje osobnih podataka. A na meti su – financijski potkoženi igrači.
Izvan funkcije i “crna lista”
Ta je bojazan upakirana u apstrahiranu izjavu u jučerašnjem zajedničkom priopćenju Hrvatske udruge banaka i kreditnog registra kako će od 25. svibnja privremeno zaustaviti isporuku izvještaja zbog tehničke i regulatorne prilagodbe poslovanja, kojom žele otkloniti svaku potencijalnu nejasnoću u budućoj primjeni GDPR-a te će nastaviti s poslovanjem u punom opsegu registrirane djelatnosti odmah nakon zadovoljavajuće prilagodbe novom propisu. Dok se ne donesu precizniji propisi u nacionalnom zakonodavstvu, što može potrajati mjesecima, HROK ne kani davati podatke o građanima, pa ni o obrtima, OPG-ovima, slobodnim zanimanjima. No, i dalje će isporučivati kreditna izvješća o pravnim osobama. Izvan funkcije je i omražena “crna lista” – sustav razmjene informacija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu u roku, koji je organiziran pri Hrvatskoj udruzi banaka. Banke se, znači, u svojim kreditnim politikama vraćaju na razdoblje prije 2007. kad je utemeljen HROK. Jasno, krediti su se i tada odobravali, no u međuvremenu je regulativa postala značajno stroža i kompliciranija pa je iluzorno očekivati da će se proces odobravanja kredita građanima nastaviti glatko. Jer bankarima sad nedostaje temeljni alat procjene. Teško je i zamisliti koliki bi tek bio udio loših kredita u krizi da tad već nije bio u primjeni HROK. I dok u HUB-u priznaju da bi proces odobravanja kredita mogao trajati dulje, jer će sve dok HROK ne nastavi s radom biti složenije pribaviti potrebne dokumente za obradu kreditnih zahtjeva, tri banke koje su nam odgovorile na upit na tu temu tvrde suprotno: iz Splitske poručuju da kod njih u tom prijelaznom razdoblju zastoja neće biti, a u Addiku da su kreditno poslovanje već uskladili s promjenama. dok su u Erste banci precizirali da će im klijenti davati izjavu o svojim dugovanjima, a klijenti drugih banaka prilagati izvješća o prometu po računima u svojim matičnim bankama.
Potraje li – mogu rasti kamate
U HUB-u takvo stanje smatraju privremenim i kažu da bi u suprotnom moglo doći do usporavanja kreditiranja, smanjenja intenziteta tržišne utakmice pa i porasta kamatnih stopa. Zato računaju da će što prije u suradnji s regulatorom osigurati nastavak rada HROK-a. U bankarskim krugovima HNB-u zamjeraju da se prema GDPR-u ponašao lakonski, no prema njihovim informacijama sad je i supervizor intenzivirao aktivnosti na tu temu.