Do većih plaća dramatičnim smanjenjem poreza na rad
Po opterećenosti plaća smo 25. u EU, a 13. po visini doprinosa
Prošlogodišnja porezna reforma nije smanjila opterećenje. Porezna presija je strukturne prirode, kaže Gordana Deranja
Istovremeno kad je donesena odluka da se uvede euro, hrvatska se Vlada trebala obavezati da će do ulaska u eurozonu poreznu presiju u zemlji spustiti na 30 posto BDP-a. Strukturno, hrvatski porezni sustav nije loše postavljen, ali opterećenje premašuje kapacitete poreznih obveznika, kazao je Guste Santini, glavni urednik časopisa Ekonomija na konferenciji posvećenoj poreznoj politici i euru u povodu 25 godina izlaženja časopisa.
HUP: Ne radite dobro
Hrvatska se nalazi u gornjoj polovici članica Europske unije prema poreznom opterećenju, što je i jedan od razloga da smo zastali na 55 posto prosječnog dohotka Europske unije. Uz to, prati nas i mala stopa potencijalnog rasta, glavne su poruke znanstvenog skupa. Ministar financija Zdravko Marić ponovio je da priprema porezno, neporezno te administrativno rasterećenje koje bi trebalo do ljeta u javnu raspravu. – Ključ uspjeha javnih financija leži na rashodima. Poštovali smo zadane limite te smo višak prihoda iskoristili za smanjenje duga i otvaranje prostora za porezno rasterećenje – kazao je Marić. Pita li se poslodavce, sporo napredujemo s reformama. – Porezna presija u zemlji značajno je porasla od 2013. godine, ona je strukturne prirode i prošlogodišnja porezna reforma nije smanjila opterećenje – kazala je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca koja je bez okolišanja poručila ministru financija i Vladi da ne može biti bitnijeg i održivog rasterećenja bez promjena i racionalizacije na strani proračuna. – Zbog stanja na tržištu rada pozivamo na daljnje rasterećenje plaća – poručila je Deranja. Glavni savjetnik u središnjoj banci Maroje Lang i organizator konferencije Guste Santini podsjetili su da glavninu poreznih prihoda Hrvatska prikuplja od neizravnih poreza, odnosno poreza na potrošnju, dok smo 25. u EU po opterećenosti plaća, a trinaesti po visini socijalnih doprinosa. Svejedno, na jučerašnjem skupu češće su se čuli pozivi Vladi da smanji pritisak na cijenu rada umjesto PDV. Ekonomistica Marijana Ivanov u svom radu objavljenom u jubilarnom 25. broju časopisa predlaže da se doprinosi na plaće smanje za barem 20 posto te da se smanji trošak rada za visokosložene poslove kako bi se povećala konkurentnost hrvatskog izvoza. – Dinamiziranje izvozne aktivnosti kroz poreznu politiku potrebno je već danas i može biti mehanizam za povećanje konkurentnosti u uvjetima aktualnih globalnih nestabilnosti koje mogu imati negativne posljedice na robni izvoz, ali i na turizam kao najznačajniju izvoznu uslužnu aktivnost, navodi Ivanov. Santini kaže da zbog velikog uvoza i deficita u robnoj razmjeni treba zadržati postojeći model oporezivanja potrošnje, te ne podržava najave smanjenja PDV-a.
Institucije najslabija točka
– Mora se shvatiti da, zbog niskog dohotka per capita, u Hrvatskoj nema poreznog kapaciteta iz kojeg bi se mogla financirati postojeća razina javne potrošnje. Osim toga, velik udio poreza u bruto plaći jasno pokazuje da nije moguće zaustaviti odlazak mladih bez povećanja plaća što je u uvjetima male dodane vrijednosti moguće jedino dramatičnim smanjenjem porezne presije na rad i jednako tako smanjenje doprinosa na teret poslodavaca – ističe Santini. HUP navodi da je u svim dosadašnjim raspravama oko uvođenja eura postignuta suglasnost da su institucije najslabija točka te se mora raditi na njihovu jačanju i promjenama, koje će cijeli javni sektor učiniti efikasnijim i boljim.