Erdoganov vilajet Bosna
Bakir Izetbegović ciljano je izveo turčenje Bošnjaka, koje će se obiti o glavu i Bošnjacima i državi BiH, kritiziraju analitičari predizborni miting
„Dnevni avaz“skandaloznom gestom naziva Erdoganov pozdrav s četiri prsta, kakav koristi Muslimansko bratstvo Nedjeljni posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Bosni i Hercegovini nije donio ništa iznenađujuće. Naprotiv, dan poslije većina komentatora i analitičara slaže se u ocjenama da su protokol, folklor i izjave bili u granicama očekivanog. Dok mediji skloni bošnjačkoj Stranci demokratske akcije (SDA) i njezinu čelniku Bakiru Izetbegoviću u prvi plan stavljaju činjenicu da su sva događanja tijekom Erdoganova posjeta protekla bez incidenata te da se potvrdilo prijateljstvo „dvije zemlje i dva naroda“, oni manje skloni aktualnom bošnjačkom lideru i njegovu turskom gostu potenciraju neke druge stvari. Tako „Dnevni avaz“skandaloznom gestom naziva Erdoganov pozdrav iz Zetre s četiri podignuta prsta, kakav koriste pripadnici Muslimanskog bratstva. Taj potez, kao i kritike u kojima je Erdogan optužio Europu za manjak demokracije, taj dnevnik u vlasništvu Izetbegovićeva protivnika Fahrudina Radončića vrlo negativno intonira. Avaz je objavio i fotomontažu s društvenih mreža na kojoj Erdogan drži u krilu dijete s Izetbegovićevim likom, što je jasna aluzija na odnos njih dvojice. Popularni portal Klix.ba objavio je analize profesora Mile Lasića i Envera Kazaza koji su posebno kritični prema Izetbegoviću. Za Lasića je neprihvatljivo Izetbegovićevo uvlačenje religije u politiku tvrdnjom da je “Erdogan Turcima poslan izravno od Boga”. Dok Kazaz kaže da Izetbegović „turkizira Bošnjake, umjesto da ih bosnizira“.
Politika srednjeg vijeka
Kazaz smatra da je Izetbegović „potpuno izgubio kompas i svoju politiku poslao u srednji vijek”. Povjesničar Husnija Kamberović je na N1 izjavio da je cijeli događaj loš signal Europi, ali da ne očekuje neke izravne sankcije iz Bruxellesa. No, upravo to svrstavanje Izetbegovića, a time djelomično i Bošnjaka na stranu Turske u srazu s EU, sporno je i za tzv. građanske stranke, odnosno bošnjačku ljevicu. Strahuju da bi Bošnjaci i BiH mogli platiti europsku cijenu zbog činjenice da su ugošćujući Erdogana gurnuli prst u oko EU. Mnogi se pitaju je li Izetbegović dobro odvagao dobit i štetu od Erdoganova dolaska. Kao i prije samog dolaska, hrvatski i srpski dužnosnici i mediji uglavnom se i nakon Erdoganova odlaska uzdržavaju od komentara. U ono malo reakcija, poput one Milorada Dodika, naglašava se kako je jedino važno da se Erdogan ne upleće u unutarnje stvari BiH, jer je poznato da je turski predsjednik snažno probošnjački orijentiran. U Izetbegovićevu angažmanu ne vide ništa novo jer su i prije tvrdili da su on i politika koju vodi uvijek bili više okrenuti Turskoj nego Europi.
Podrška Sebiji
Međunarodni dužnosnici u BiH, pa ni oni europski, nisu komentirali Erdoganov posjet i poruke, a gotovo svi mediji ističu kako se izvan granica BiH izvještavalo o mitingu u Zetri. Tako se prenosi naslov iz Daily Maila u kojem se skup naziva kontroverznim, kao i ocjena Deutsche Wellea da „u siromašnoj i podijeljenoj balkanskoj zemlji bliskost s takvim karizmatičnim vođom pomaže Izetbegoviću da cementira moć“. Koliko ju je zacementirao vidjet će se već u subotu kada se na Konvenciji SDA bira stranački kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Izetbegović nema više pravo kandidirati se, ali iz dana u dan analitičari sve veće šanse za dolazak na to mjesto daju njegovoj supruzi Sebiji. Erdoganov posjet sigurno nije umanjio te šanse.
Bakir Izetbegović svrstao je Bošnjake na stranu Turske u srazu s Europskom unijom
U podijeljenoj Bosni i Hercegovini bliskost s karizmatičnim vođom cementira moć