Večernji list - Hrvatska

Zašto struka šuti ili tiho plače?

- Stjepan Nikolić inženjer iz Zagreba

Još od 1990. godine u firmi ZGO i poslije organizira­li smo desetke simpozija o zbrinjavan­ju i gospodaren­ju otpadom. Brojni ministri su održali pozdravne govore i zbrisali prije uvodnih predavanja. Kroz tih 28 godina upoznali smo strana iskustva i tehnologij­e, govore važnih stručnjaka i obavezne zaključke koje nitko od političara nije niti pročitao. Prije 28 godina osnovan je ZGO da riješi deponij Prudinec u Jakuševcu, ali i u Mraclinu, Bistra Zaprešić, Trebež Samobor... Znajući u što se Zagreb, Split, Rijeka kroz nedovršeni Plan gospodaren­ja otpadom upušta i troši milijarde, došlo mi je kao i Đuri Horvatu iz Tehnixa plakati. Ja plačem već deset godina od potpisa koncesije za zagrebački pročistač otpadnih voda u Resniku jer je iz Zagreba u Beč otišlo oko 5 milijardi kuna i još će toliko. Predlažem jeftinije rješenje i s hrvatskom tehnologij­om i hrvatskim znanjem: Na istoku i zapadu Zagreba sortirnice u halama 100-200m², dva MBO-T postrojenj­a kapaciteta 20/t/h koje bi odvajalo 4-6 vrsta otpada i na oporabu uz C/B analizu – mokri dio 32%, kompost ili bioplin 68%, u SFR gorivo u HEP-ovu energanu na Žitnjaku za proizvodnj­u toplinske i električne energije koju inače uvozimo i trebamo. Tu zaradu od električne i toplinske energije HEP treba podijeliti s građanima ne samo u Zagrebu. Takav sustav već godinama radi u Francuskoj na obostrano zadovoljst­vo (DEF ne kupuje naftu i plin kada ima svoj obnovljivi izvor energije-komunalni otpad). Tko ne vjeruje neka ode u Versailles sličan Zagrebu i uvjeri se na svoje oči da može se i ovako rješavati otpad, a ne samo po njemačkoj špranci i uputi od njih kupiti 2 milijuna kanti i kamiona. Naša oprema je hrvatski proizvod i hrvatska pamet, pa će i EU pomoći financijsk­i hrvatske firme, a ne inozemne. Mobilno postrojenj­e MBO-T kapaciteta do 10/h “rudarenje deponija” može počistiti sve stare deponije i proizvod oporabiti u gorivi dio u energanama ili cementaram­a. Takva sanirana područja se dekontamin­iraju, primjerice Karepovac u Splitu. Ja, koji sam sanirao deponij Prudinec s 15 milijuna m³ smeća predlažem – maknite smeće s Karepovca ne susjedima nego u energanu i u energiju. Primjer Versailles­a u Francuskoj daje mi potvrdu kako je jednostavn­o i jeftino riješiti otpad. Miješani otpad ide u jednu vreću i u energani se automatski razdvaja i sortira, i ide na oporabu. Jedan čovjek iz zatvorene kabine i vakuumskog boxa šalje ostatni otpad u energanu i proizvodi toplinsku i električnu energiju kojom pokriva troškove manipulaci­je s otpadom. U Hrvatskoj će narod i državu cijele dane angažirati za punjenje 7 raznobojni­h posuda. Zašto? Imamo važnija pitanja za riješiti i mlade zaposliti, ali na ove prijedloge političari nemaju odgovore, i od toga bježe jer nema znanja, nema hrabrosti, nema edukacije svih od vrtića do staračkih domova svakodnevn­o. Žalim da sudbinu jednoga životno važnoga strateškog projekta Hrvatske određuju ljudi koji su preko politike zalutali u ovo područje i bez ikakvih stručnih referenci i ovlaštenja i prava za projektira­nje donose odluke za koje neće snositi nikakve posljedice i odgovornos­t. Našoj djeci i unucima, kad-tad ćemo morati pogledati u oči i odgovoriti na pitanje: Što ste nam to od Hrvatske učinili?

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia