JASENKO HOURA
‘Bend daje sve od sebe svaku večer, ponekad i do granice iscrpljenosti’
Jedan od najdugovječnijih rock-bendova Prljavo kazalište početkom godine nizom koncerata počeo je obilježavati veliki jubilej – 40 godina na glazbenoj sceni. Spektakularnu proslavu priredili su i u svom Zagrebu, i to na stadionu u Kranjčevićevoj ulici gdje će 31. svibnja održati veliki open air koncert. Kakav su repertoar pripremili za Zagrepčane, koje će trenutke iz tako duge glazbene karijere pamtiti te potiču li vlastitu djecu da krenu njihovim stopama, samo su neka od pitanja koja smo postavili gitaristu, pjevaču i autoru pjesama Jasenku Houri.
Pred vama je veliki zagrebački koncert kojim ćete proslaviti 40 godina karijere. Kako vam zvuči ta brojka 40, iznenadite li se i sami kad shvatite koliko je vremena prošlo?
Ma naravno da je to broj o kojem nisam nikada ni razmišljao, pogotovo ne kada sam počinjao, a naravno da je on respektabilan za bilo što čime se bavite u životu.
Koncert ćete održati na nogometnom stadionu u Kranjčevićevoj. Zašto baš ta lokacija?
U odabiru onoga što bismo voljeli odsvirati, a i sami znate da smo u Zagrebu svirali više-manje na svim lokacijama, Kranjčevićeva je ostala jedini izbor u ovom trenutku oko kojeg smo se svi u bendu složili da bismo tamo voljeli održati koncert.
Ovaj je koncert samo jedan u nizu onih koje ćete održati u sklopu svjetske turneje na koju ste krenuli početkom godine. To “svjetske” uistinu nije šala. Gdje ste do sada nastupili, što vas još čeka?
Do sada smo svirali u Australiji, Kanadi i Americi te jednim dijelom u Njemačkoj. Bilo je pravo zadovoljstvo biti na ovakvoj turneji, doduše bilo je vrlo zahtjevno jer su udaljenosti i putovanja bili vrlo veliki i teški. Međutim, promotori i naš menadžment obavili su to na savršenom nivou. Poslije zagrebačkog koncerta bend odlazi u London i bit ćemo na putu sigurno do Nove godine. To je ono što za sada znam, a drago mi je da smo radili i dokumentarni dio o cijeloj turneji pa vjerujem da ću s uživanjem pogledati taj film o cijeloj turneji.
Hoće li se zagrebački koncert razlikovati od prethodnih ili za svaki imate isti repertoar?
Što se tiče repertoara, mislim
Ja i ne znam da sam nekome idol. U glazbi sam uvijek volio bendove i ljude koji su to radili iz uvjerenja, a ne zato što ih je stvorio šoubiznis
kako je svakome jasno da je nemoguće raditi vitalne promjene na koncertu na kojem svi očekuju da će se odsvirati pjesme koje su obilježile karijeru grupe. No za zagrebački koncert ostavili smo publici da sama predlaže set-listu i pjesme koje bi voljeli čuti na samom koncertu.
Osim po repertoaru, razlikuju li se po čemu ovi današnji koncerti od onih prije 40 godina?
Razlikuju se u tehnološkom smislu jer je sve zajedno napredovalo, tako da se Kazalište i danas trudi da bar u tom segmentu drži priključak. A naravno da je teško usporediti sam početak u klubovima sa stadionima.
Koliko ste se, kad je u pitanju davanje na pozornici, promijenili u posljednjih četrdeset godina?
Nimalo, jer bend je takav od početka, daje svaku večer sve od sebe, a ponekad ide i preko ruba, do krajnje iscrpljenosti.
Osim nastupa, tu su i neprestana putovanja, intervjui... Dosadi li vam ikad takav način života?
Ponekad kad imam loše dane, ali ne bih se time bavio da mi to nije zadovoljstvo.
Je li vas glazba koštala u životu? Čega ste se morali odreći zbog karijere?
Nisam se morao ničega odricati radi glazbe, dapače glazba mi je baš bila štit od svega u životu.
Koliko je teško održati brak i biti posvećen otac u takvoj situaciji?
Mislim da to nije pitanje našeg zanimanja jer u današnjem načinu života u svakoj obitelji postavlja se isto pitanje i svi koji u životu rade imaju iste krucijalne probleme, u ovakvom načinu života i egzistencijalne borbe nikome nije lako.
Planirate li se ikada prestati baviti glazbom? Osjećate li posljedice takvog načina života?
Ne razmišljam o tome jer glazbom se sigurno neću prestati baviti. Što se tiče turneja i putovanja, to je jednostavno stvar biologije koja će sama po sebi donijeti što donese.
Koji vam je motiv bio baviti se glazbom prije četrdeset godina kada ste tek počinjali i praktički bili klinci? A što vas motivira i inspirira danas?
Uvijek ista nit vodilja, a to je da sam htio raditi nešto kreativno i tu i tamo malo svijetu doviknuti da i ja postojim.
Koji su neki od nezaboravnih nastupa koje ste odradili u tih četrdeset godina? Zašto baš ti?
Naravno da smo napravili puno velikih koncerata, ali nezaboravni su mi ostali nastupi u kinu Remetinec, promocija našeg prvog albuma, koncert u studentskoj menzi u Osijeku kojim smo kretali na turneju „Crno-bijeli svijet“i, naravno, naši prvi nastupi koje je organizirao Polet, a na kojima smo svirali s našim prijateljima Filmom, Azrom, Parafima i Pankrtima.
Potičete li i vlastitu djecu na to da krenu vašim putem, da se bave glazbom?
Ne, nisam nikada o svojoj djeci razmišljao na taj način i puštam ih da pronađu svoj put u životu.
Kakav je osjećaj biti nekome idol? Imate li i vi neke svoje idole?
Ja i ne znam da sam nekome idol. U glazbi sam uvijek jednostavno volio bendove i ljude koji su to radili iz uvjerenja, a ne zato što ih je stvorio šoubiznis i nije tajna da je to išlo od Clasha, U2, Springsteena, naprosto od ljudi s kojima sam dijelio i nekakve kulturološke vrijednosti.
Osjećate li nekad nostalgiju za prošlim vremenima? Ili se nikad ne osvrćete unatrag?
Pa naravno da je iz naše perspektive priča o dobrim starim vremenima princip pozitivnog pamćenja jer sve što nas obilježava i što je intenzivno i lijepo događa se u mladosti. Tako da je jedina nostalgija u tome što sam bio bez briga i bez pameti.
Mislite li da ste nešto mogli bolje ili drugačije?
O, kako ne! Sve sam mogao i bolje i drugačije kad gledam iz ove perspektive, ali, najiskrenije, nisam znao te sam davao u tom trenutku sve od sebe da napravim najbolje.
Jeste li pripremili još neka iznenađenja u povodu proslave ove jubilarne brojke?
Ne specijalno, jer mislim da Kazalište mora ostati ono što jest, da nema potrebe kititi cijelu priču i bit će mi drago da ćemo se, naravno ako se ne varam, a mislim da ne, naći s publikom i ljudima s kojima dijelimo kulturološke nazivnike i svjetonazor.