Orbanov socio-kapitalizam
Mercedes za milijardu eura otvara drugi pogon u Mađarskoj, gdje je nezaposlenost toliko snižena i zbog javnih radova koje provodi premijer
Hrvatska se uspoređuje sa zemljama Srednje Europe, a tamošnja gospodarstva trenutačno rastu po stopama koje se ovdje dugo ne pamte Njemački automobilski gigant Daimler (Mercedes) objavio je u utorak da otvara drugu tvornicu u Mađarskoj vrijednu milijardu eura, u gradu Kecskemétu, i zaposlit će 2500 ljudi. Iako će tvornica proizvoditi automobile i dijelove za njih, neće zaposliti samo radnike na traci, već i cijelo postrojenje računovođa, uprave i pomoćnog osoblja. Proizvodnja bi trebala krenuti 2020.
“Orbanomics”
Mađarska, zemlja nacionalističke i protuimigrantske vlade čiji predsjednik Viktor Orban govori o čuvanju kršćanskog duha u središtu Europe i kraju liberalne demokracije, posljednjih je mjeseci spustila nezaposlenost na stopu ispod četiri posto. Istovremeno, stopa rasta gospodarstva u toj zemlji iznosi 4,4 posto. Iako mađarskog premijera poneki zapadni mediji optužuju za gotovo socijalističku politiku, a uoči parlamentarnih su ga izbora prije dva mjeseca prozivali i za porast nejednakosti u zemlji, Mađarska je dio trenda zemalja u središnjoj Europi čija gospodarstva rastu po stopama od preko 4 posto. Slovenija raste 4,6, Češka 4,4, jednako kao i Mađarska, a velika Poljska rekordnih 5,2 posto. S druge strane, hrvatsko gospodarstvo koje je usporedivo s tim zemljama Višegradske skupine raste po stopi od 2,5 posto. Ekonomski analitičar Damir Novotny nimalo ne dvoji zašto je to tako. – Uvjeti za investiranje u tim su zemljama neusporedivo bolji nego u Hrvatskoj. I dok su neke od njih politički nestabilne, poput Poljske ili Mađarske, mislim da se ta okolnost ipak manifestira prije svega na površini. Politički su argumenti u tim zemljama vezani prije svega za svjetonazorska pitanja, kao što je imigracija, a na primjeru Grčke također se vidjelo da su politički faktori, a tamo su na vlast praktički došli komunisti, ipak manje važni – analizira Novotny. U Mađarskoj je nezaposlenost toliko snižena, djelomično i zbog javnih radova koje provodi Orbanova vlada. Zbog toga je skovan i novi termin – “orbanomics”. S druge strane, i poljski je premijer Mateusz Morawiecki, čim je nedavno došao na vlast, rekao da želi da se poljski rast bazira na domaćim investicijama, koje će predvoditi vlada. No, nijedna od tih zemalja nije uspjela ono što je za rukom pošlo Češkoj – zaposliti sve u zemlji. U njoj je stopa nezaposlenosti u ožujku iznosila 2,4 posto, najmanje u cijeloj Europi, i pet puta manje nego u Italiji ili deset puta nego u Grčkoj, pa je već potaknula rasprave da tamošnje tržište rada, kao i nekretnina, koje je pokazalo svoju važnost kada je posljednja velika kriza nastajala, pokazuju znakove ozbiljnog “pregrijavanja”. S druge strane, Hrvatska je industrijska proizvodnja pala u pet od posljednjih šest mjeseci.
Veći rast bez eura
Uspješnost ovih zemalja ne znači da su sve ove zemlje potpuno iste. Razdvajaju ih veličina, percepcija njihove vlade u Europi ili pak, prije svega, pripadnost eurozoni. Tako su Slovenija i Slovačka, koja raste za otprilike jedan postotni poen više od Hrvatske, usvojile euro, dok Poljska, Mađarska i Češka nisu. – Nije toliko važna formalna pripadnost eurozoni, već ozbiljnost kojom se vodi monetarna politika u zemlji. A s obzirom na to da u tim državama ne postoje devalvacijski pritisci i da imaju stabilne politike u toj sferi, to nije problematično. S druge strane, važnije su fiskalne politike, a te zemlje ih provode tako da povećavaju konkurentnost svojih gospodarstava – kaže Novotny i dodaje da Hrvatska te prilagodbe nije napravila. – Hrvatski porez na dohodak i onaj na dobit veći su nego u spomenutim zemljama, a ovdje nema ni poticaja za otvaranje radnih mjesta kao što oni postoje tamo. Potrebna nam je i poslovna infrastruktura, prije svega poslovni parkovi, ali ne tako da se investitorima samo daju neobrađene ledine. Osim toga, veliki investitori traže da ti poslovni parkovi budu veliki – zaključuje Novotny.