Uvjet za kupnju kompleksa bili su teniski turniri
Prekupeci nisu jedini kojima Majoli duguje novac. Iva Majoli stekla je vlasništvo nad imanjem na Cmroku još 2006. godine ugovorom s Gradom Zagrebom koji joj je kompleks vrijedan 34 milijuna kuna prodao za 14 milijuna kuna priznavši joj dvadeset milijuna kuna ulaganja u teniske terene i objekte u centru, iako je riječ o gradnji montažnih objekata i kupovanju opreme. Tako je Majoli stekla igralište od 8300 četvornih metara, gradilište od 1470 četvornih metara i sportske i prateće objekte. Za gradske je nekretnine bilo još zainteresiranih, ali u uvjetima kupoprodajnog ugovora pisalo je da kupac mora organizirati WTA i ITF teniske turnire. Dapače, u članku 9. tog ugovora piše da Grad ima pravo raskinuti ugovor ako se ne realiziraju ulaganja potrebna za organizaciju turnira. Tek je jedan turnir te kategorije bio i održan, dok je drugi otkazan zbog nedostatka sponzora. Od ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića traže hitnu intervenciju kako bi se meso upitne kakvoće i porijekla maknulo iz prodaje Strana svinjetina upitne je kakvoće, potencijalno zdravstveno neispravna, a u pojedinim hrvatskim trgovačkim lancima deklarira se i prodaje kao domaća, upozorili su u nedjelju u Bjelovaru iz Nezavisnih hrvatskih seljaka (NHS). Predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić na konferenciji za novinare od potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića zatražio je hitnu intervenciju kako bi se takvo meso – upitne kakvoće i bez ispravne oznake porijekla – maknulo iz prodaje.
Samelju i uvozno i domaće
– U hrvatske trgovačke centre dolazi meso koje nema sljedivosti i nema ispravnu oznaku porijekla, a obično se prodaje po akcijskim cijenama. Mi smo jedan od trgovačkih centara već kontaktirati, a kontaktirat ćemo i ostale, ali tu mora uslijediti nadzor nadležnih inspekcija da se to meso hitno ukloni s polica – naglasio je Mlinarić. Naveo je i da su već zaprimili nekoliko prijava protiv trgovačkih lanaca te ih proslijedili nadležnim inspekcijama. Prema njegovim riječima, trgovački lanac kupi od dobavljača sto kilograma domaćeg buta i tisuću kilograma uvoznog, a prodaje sav but kao domaći jer je samljeven u Hrvatskoj. – Kad dođete u trgovački lanac, sa skoro svakog paketa vrišti hrvatska zastava, a uvoz svinjskog mesa je enorman. Kako bismo ovo spriječili, odlučili smo se organizirati i javno razotkrivati trgovine koje to rade – najavio je Mato Mlinarić.
70% strane svinjetine
Kazao je i da se u Hrvatskoj godišnje uzgoji 700 tisuća svinja, a godišnje ih se zakolje 2,5 milijuna pa ispada da gotovo 70 posto svinjetine nije domaćeg porijekla, a deklarira se kao domaća. – Tako se dovodi u pitanje život i zdravlje hrvatskih građana – upozorio je Mlinarić. Trgovačke kanale koji robu dovode do kupaca predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka smatra jednim od glavnim krivaca za “izdisaj” hrvatske poljoprivredne proizvodnje. – Ne tražimo nemoguće. Tražimo od trgovačkih lanaca da se ponašaju jednako prema poljoprivredi kako se ponašaju u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj i ostalim zemljama Europske unije – zaključio je Mlinarić uime Nezavisnih hrvatskih seljaka.
DANIJEL NESTIĆ: Sve više ljudi završava visoko obrazovanje i smanjuje se fond onih koji su spremni prihvatiti poslove uslužnog sektora.