Šveđani rade 40 godina, a mi deset manje
Grci i Hrvati najmanje u EU vjeruju institucijama, za razliku od Finaca i Danaca
U Austriji, Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Britaniji... percepcija napetosti među religijskim grupama veća je od prosjeka EU dijana.jurasic@vecernji.net Dok Šveđani imaju najdulji očekivani radni vijek u EU pa u prosjeku rade 41,3 godine, Hrvati se nakon Talijana i Bugara ubrajaju u zemlje s najkraćim očekivanim radnim vijekom od 32,1 godinu. Posljedica je to ekonomskih, kulturnih i društvenih razlika, ali i toga što su u nekim državama radnici koji imaju više od 55 godina nepoželjni. Dok je u većini zemalja zadovoljstvo životom stabilno, od 2011. pogoršalo se u Grčkoj, Hrvatskoj, Cipru i Italiji. Najlošiji smo, zajedno s Grcima, u EU po povjerenju građana u institucije, dok su Finci najbolji. Neki su to od podataka Europske zaklade za poboljšanje uvjeta života i rada (Eurofound) iz publikacije “Živjeti i raditi u Europi 2017”, objavljene prošli tjedan.
O djeci se više brinu majke
Iako više ljudi nego ikad dosad sudjeluje na tržištu rada, bilo da su zaposleni ili traže posao, neke zemlje imaju problem s dugotrajnom nezaposlenošću mladih pa je u Grčkoj skoro četvrtina mladih dugotrajno nezaposlena, u Italiji petina, u Hrvatskoj i Španjolskoj njih 13%, dok među mladima u Danskoj i Švedskoj (1%) te Finskoj (1,5%) taj problem gotovo ne postoji. U EU se još svakodnevno majke više brinu za djecu od očeva. Ali bitne su razlike među zemljama. U Danskoj se 89% zaposlenih muškaraca i žena jednako brine za djecu ili unuke, kod nas se za djecu ili unuke redovito brine 72% zaposlenih žena i 58% muškaraca, a najgori su Grci jer se njih tek 52% redovito brine za Zemlje s najkraćim radnim vijekom Najveće povjerenje u institucije djecu ili unuke naspram 86 posto žena. Kvaliteta skrbi za djecu najbolje je ocijenjena u Finskoj, Austriji, Luksemburgu, Švedskoj, Malti, a najlošije u Grčkoj, Rumunjskoj, Italiji, Irskoj, Hrvatskoj... U Danskoj i Švedskoj 80% obitelji koristi ustanove za djecu. Najmanje povjerenja u institucije imaju Hrvati i Grci te Bugari, a najviše Finci, Danci, Luksemburžani, Šveđani, Austrijanci.
Rasne i etničke grupe
Raste postotak građana koji percipiraju više napetosti među religijskim skupinama. Povećao se s 28% iz 2011. na 38% u 2016. Građani vide da je veća napetost među rasnim i etničkim skupinama jer se povećala s 37% iz 2011 na 41% u 2016. U Austriji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i V. Britaniji postotak ljudi koji izvještavaju o napetosti među vjerskim skupinama viši je od prosjeka EU.