Ljubo Babić prvi je 1924. naslikao utakmicu
Najstrasnije je nogomet volio Knifer, a Bućan se igra izgredima navijača
Marin Ivanović na izložbi u Dubrovniku okupio je 17 slikara koji tematiziraju najvažniju sporednu stvar na svijetu, a njihov broj raste Nogomet, kao i umjetnost, nudi nešto posebno, čaroliju koja nije dostupna u drugim aspektima života. U tom kontekstu nerijetko je umjetnost na meti kolekcionara sportaša, a sport, ili u ovom slučaju konkretno nogomet, predmet interesa slikara.
Predmet želja dr. Paladina
Time kako se i kada nogomet kao motiv javio u hrvatskom slikarstvu pozabavio se Marin Ivanović, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik i kustos izložbe “Nogomet u hrvatskom slikarstvu” otvorene u dubrovačkoj Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Do sada se nitko nije bavio takvim istraživanjem, a tema se sama nametnula, tim više jer izložba je otvorena gotovo paralelno s početkom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. – Nismo rekli “idemo napraviti tu izložbu” pa potom tražili djela za nju. Tematika je već postojala u povijesti umjetnosti jer nogomet je kao društveni i kulturni fenomen, a nakon knjige Dražena Lalića vidimo i kao politički fenomen, prisutan oduvijek – kaže Ivanović. Nogomet se tako 1880. igrao u Županji, 1892. Franjo Bučar donosi u Hrvatsku prvu loptu, a slavist Slavko Rutzner Radmilović kuje termin nogomet. Ni slikari nisu čekali dugo. Na izložbi u Dubrovniku izloženo je 25 radova 17 slikara, a ako se poslože kronološki, najstariji prikaz nogometa u nas onaj je iz 1924. na slici “Utakmica Hajduk – Građanski“Ljube Babića iz Galerije umjetnina u Splitu. – To je čudesna slika. Njena je atmosfera u stilu Babićevih melankoličnih prikaza, ali je toliko suvremena da se može pomisliti da ju je naslikao netko danas. Je li na njoj naslikao baš onu povijesnu utakmicu Hajduk – Građanski? Ne znam, kao što ne znam ni kakav je bio rezultat, ali u pitanju jest prva slika Hajduka na terenu. Na nju se vremenski nastavlja slika Omera Mujadžića “Nogometna utakmica” iz 1929., koja se nalazi i na naslovnici spomenute Lalićeve knjige. Izložena su i dva rada Miljenka Stančića, dosad nepoznata javnosti, iz privatnih kolekcija. – U pitanju je “Dijete s loptom” iz 1956. Tipičan Stančić u svojim magličastim formama. A druga je “Dječak s nogometnom loptom” iz 1974. za koju je zanimljivo da je na njoj fotograf Goran Pavletić koji je nedavno imao medijski legendarnu izložbu u KIC-u na kojoj je ukradena njegova fotografija mosta u Sisku. On je i vlasnik slike te sin akademika Pavletića koji je svojedobno bio i predsjednik Sabora – otkriva Ivanović. Od ostalih radova istaknuo je i izvrstan rad dubrovačkog slikara Milovana Stanića “Stadion u Lapadu” iz 1950. na kojem je danas najnapučeniji dio Dubrovnika koji je u njegovo vrijeme imao vinograde i maslinike s nogometnim terenom. Od novijih autora zanimljiv je rad Matka Vekića “Prvaci od svijeta” iz 2004. koji prikazuje našu reprezentaciju, ali se poigrava i amblemima automobilskih kuća kao sponzora u čemu se nazire suptilna kritika sporta. Boris Bućan na slici “Gromače” poigrava se primitivizmom i izgredima među navijačima. Grafika Tomislava Buntaka “Nogomet pred vratima novog Jeruzalema” glorificira stadion i nogomet transponira u nešto nadljudsko što aludira na to da on u kolektivnoj svijesti ima visoko mjesto, gotovo kao da je riječ o nekoj božanskoj igri. Zna se da je među slikarima najstrastvenije nogomet volio Julije Knifer. No nije ga slikao. Svi izloženi autori također su zaljubljenici, a možda najveći Antun Boris Švaljek sa slikom posvećenom publici koja se zove “Bili tić”. – Zgodna je i priča o slici Ivana Peraka “Nogometna utakmica” iz 2007. Iz privatne je kolekcije, a bila je predmet interesa dr. Josipa Paladina, tada predsjednika Nadzornog odbora Hajduka. Silno je želio otkupiti je, ali nije uspio. Inače je izložena u jednom restoranu u Širokom Brijegu, a sada je na izložbi – pripovijeda Ivanović.
Dulčić je zapeo u Beogradu
– U međuvremenu su se pojavile i nove slike. Kolega iz Muzeja Matija Skurjeni iz Zaprešića nazvao me da mi kaže da je i Skurjeni 60-ih radio na tu temu. Postoji i predivna slika Ive Dulčića iz 1955., no nismo je uspjeli dobiti iz Muzeja savremene umetnosti u Beogradu jer je cijeli njihov depo spakiran u trezoru banke s obzirom na to da deset godina nisu bili otvoreni. Velika je mogućnost da je još naših slikarskih bardova obrađivalo temu nogometa pa ne bi bilo loše pokušati doći do svega i uobličiti to u širem smislu. Tema otvara nova pitanja – kaže. Odaziv na izložbu je fantastičan što pokazuje i smjer kojim Umjetnička galerija Dubrovnik želi ići. – Važno nam je kao javnoj ustanovi da projektima koje radimo stječemo i novu publiku. Za ovu su izložbu zainteresirani mladi, kao i ljudi koji uopće nisu zainteresirani za likovnu umjetnost upravo zato što se bavi možda njima bližom temom kao što je u ovom slučaju nogomet – kaže Ivanović i za kraj uz smiješak otkriva da Svjetsko prvenstvo prati te da je za njega najveći umjetnik na
Modrić.• terenu bio i ostao Luka
Nakon otvaranja izložbe pojavljuju se i nove slike – i Matija Skurjeni slikao je nogomet 60-ih