Oprez, koža pamti sve: kako se štititi od melanoma
Svako dijete koje je do 14. godine imalo opeklinu od sunca s mjehurima ima tisuću puta veću šansu da u kasnijem razdoblju života oboli od melanoma
Najugroženiji su oni između 55. i 70. godine jer kada su bili mladi nije bilo kampanja o štetnosti sunca ni sredstava zaštite Među 1860 stanovnika otoka Hvara koje su nedavno pregledali liječnici u javnozdravstvenoj akciji “Dan melanoma” otkriveno je 40 melanoma i 160 drugih karcinoma kože. O raku kože govori se najčešće u ljetno vrijeme, međutim, sunce je svuda oko nas, ne samo na plaži, i valja se zaštititi, upozorava akademkinja prof. Mirna Šitum, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice. Ljude treba osvijestiti o potrebi zaštite od ultraljubičastog zračenja, bilo da ono dolazi od sunca ili od solarija, jer UV zračenje je najvažniji čimbenik za nastanak zloćudnih tumora, pogotovo melanoma.
Svaka je opeklina opasna
– Ljudi se često sunčaju u podne, što je nedopustivo. UV indeks je najveći između 10 i 16 sati. Ako na sredstvima za zaštitu od sunca piše da sadrže faktor 30, znači da možete 30 minuta dulje biti na suncu nego inače da ne izgorite. Ne štiti cijeli dan, već se zaštita treba obnavljati – govori prof. Šitum, koja se i sama odgovorno odnosi prema svojoj koži. – Koristim faktor 50+ prvih desetak dana, nakon toga smanjim na 30+. Za dijete stalno 50+. Uz fotozaštitu obvezno koristim šešir, a ako sam na plaži, sjedim ispod suncobrana. Vrijeme koje sam na suncu provedem plivajući, a nakon toga odmah odlazim u hlad, to me ritam ne umara, jer sunce je zamorno – opisala je pravila. Svako dijete koje je do 14. godine imalo opeklinu s mjehurima, tisuću je puta podložnije obolije-
Ima li sredstvo za sunčanje faktor 30, to znači da možete 30 minuta dulje biti na suncu nego inače MIRNA ŠITUM
predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice
vanju od melanoma u kasnijem životnom razdoblju. Prije se nije toliko pažnje pridavalo fotozaštiti. – Zato je najviše oboljelih između 55. i 70. godine. To su generacije koje su imale opekline, premda imamo i mladih ljudi pa čak i djece s melanomom, no kod njih postoje neki drugi čimbenici za melanom, a ne samo sunce – govori dermatologinja.
Madeži na sistematskom
– Iz godine u godinu povećava se broj oboljelih, ali je i sve manje onih koji su imali lošu petogodišnju prognozu. Nekad nam je u pet godina metastaze doživjelo 70 i više posto ljudi jer su se kasno javili na pregled, a danas više od 50 posto ljudi nema metastaze u pet godina, dakle napravili smo veliki ponak u ranom otkrivanju i edukacijama. No prave rezultate vidjet ćemo kad djeca kojoj danas o tome govorimo u školama i vrtićima, stasaju u ljude od 40-50 godina. Tada ćemo znati jesmo li ih sačuvali i jesu li se čuvali više od generacije koja je danas u tim godinama – kaže prof. Šitum. Referentni centar za melanom u sklopu Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a u Vinogradskoj i Dermatološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora godinama rade na ranom prepoznavanju zloćudnog tumora kože, s naglaskom na melanom, jedan od najzloćudnijih tumora. Nastoje da se, kao za neka druga tumorska sijela, donese nacionalni program za rano otkrivanje raka kože i da pregled madeža uđe u sistematske preglede.