Coprnice iz cijelog svijeta stižu u dvorac Veliki Tabor
Zagorski dvorci nisu ni veliki ni raskošni, ali turistima su zanimljivi i zbog legendi i poznatih osoba iz hrvatske povijesti koje su u njima živjele
Smješten na brežuljku, Veliki Tabor i danas je najbolje očuvana srednjovjekovna utvrda ne samo u Hrvatskom zagorju, nego i u Hrvatskoj Ivica Beti Nakon što prođu godišnji odmori i život ljudi vrati se u normalu, i ove jeseni u dvorcu Veliki Tabor svoj će godišnji skup održati – coprnice! Vještice iz cijele Hrvatske i inozemstva okupit će se 15. rujna na festivalu LegendFest, prikazu hrvatske nematerijalne i materijalne baštine putem različitih izričaja kulture i umjetnosti. Festival će, da ne bi bilo zabune, biti otvoren za sve. Održavat će se tu i brojne zanimljive radionice koje će posebno biti zanimljive djeci. Uz napomenu roditeljima – radionice su besplatne. – Osim obilazaka i razgledavanja našim posjetiteljima nudimo i dodatne sadržaje koji se često priređuju u Velikom Taboru, poput brojnih radionica, predstava, koncerata i manifestacija. Ove godine, u suradnji s udrugom Val kulture, održat će se prvi put LegendFest – festival legendi, mitova i priča Krapinsko-zagorske županije. Cilj novopokrenute manifestacije, čija će središnja tema ove godine biti coprnice, širenje je i očuvanje naše kulturne baštine putem upoznavanja posjetitelja s bogatstvom nematerijalne baštine – objašnjava nam Renata Dečman, voditeljica Dvora Veliki Tabor, koji je predložen za upis na UNESCO-ovu listu svjetske baštine! Doista, dvorac u Košničkom Humu u općini Desinić u Krapinsko-zagorskoj županiji tijekom cijele godine ima što za ponuditi turistima. Smješten je na brežuljku, na 334 metara nadmorske visine, i danas je najbolje očuvana srednjovjekovna utvrda ne samo u Hrvatskom zagorju, nego i u cijeloj Hrvatskoj. U Muzeju Hrvatskog zagorja kažu da je taj spomenik nulte kategorije izuzetan zbog svoje monumentalne i autentične fortifikacijske arhitekture. S njega se pruža impresivan pogled na Hrvatsko zagorje i dio Slovenije. – Prošle godine muzej Dvor Veliki Tabor razgledalo je oko 29.000 posjetitelja – ističe R. Dečman. Dio povjesničara i arheologa uvjeren je da je najstariji dio Velikog Tabora sagrađen sredinom 15. stoljeća, dok drugi tvrde da je to bilo nakon 1502. godine. Posljednja konzervatorska istraživanja i analize otkrivenih arheoloških nalaza idu u prilog ovim prvim. U njemu su živjeli grofovi Celjski, a nakon njih pripao je Matiji i Ivanišu Korvinu. Najduži staž u vođenju grada Velikog Tabora imala je obitelj Ratkaj, kojoj ga je dodijelio hrvatski ban Ivaniš Korvin. Ratkajevi su u njemu živjeli do 1793., kad je umro posljednji član njihove obitelji. Tijekom 17. i 18. stoljeća pregrađivao se i srednjovjekovna utvrda pretvorena je u dvorac. Poznata je i legenda o Veroniki Desinićkoj, koja je nakon nesretne ljubavi s
Impresivan pogled