ZAUSTAVIMO MIGRANATE U AZILANTSKIM CENTRIMA IZVAN EU
Hrvatskoj najbitnije da se ubrza procedura vraćanja ilegalnih migranata iz Hrvatske u Srbiju
Ideja je da se strože kontrolira kretanje tražitelja azila koji su već u nekoj graničnoj državi EU prema Njemačkoj ili nekoj drugoj državi EU Krizni radni sastanak na vrhu, koji je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sazvao za nedjelju na temu migracija i azilantske politike, zasad izgleda kao da ima za cilj spasiti njemačku kancelarku Angelu Merkel od urušavanja njezina bloka demokršćanskih stranaka CDU/CSU, što bi moglo biti fatalno za Merkeličinu političku karijeru. To je opći ton i glavni cilj, a od konkretnih stvari koje se spominju u nacrtu zajedničke izjave – predviđene za objavu nakon završetka sastanka na kojem je zasad potvrđeno 10-ak lidera, ali ne i hrvatski premijer Andrej Plenković – najvažnija je ideja da se postroži kontrola kretanja tražitelja azila koji se već nalaze u nekoj graničnoj državi EU prema Njemačkoj ili nekoj drugoj državi EU. Odnosno, da se strože sprečava tzv. sekundarno migriranje unutar EU. Tekst nacrta zajedničke deklaracije govori o pojačanim kontrolama na “autobusnim i željezničkim stanicama, kao i u zračnim lukama”, a kontrolu bi provodili policajci i privatne prijevozničke tvrtke, što sve zvuči kao formulacija kojom bi se izbjegla prijetnja Merkeličina ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) da će, ne pronađe li Merkel (CDU) zajedničko europsko rješenje u sljedećih 10-ak dana, zapovjediti njemačkoj policiji da na granicama provjerava migrante i vraća ih u članicu EU u kojoj su već zatražili azil. Jer, ako se kontrole provode na kolodvorima i u zračnim lukama, nije potrebno da se provode na granicama unutar bezgranične schengenske zone – to je smisao smjera kojim ide nacrt zajedničke izjave nedjeljnoga radnog sastanka.
Italija ne želi sudjelovati
Međutim, takav nacrt dokumenta, očito usuglašen između Komisije, Njemačke i Francuske, razljutio je talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija, koji je poručio da Italija neće biti ni prisutna na sastanku u nedjelju u Bruxellesu ako nacrt zajedničke izjave ostane ovakav kakav je sada. Salvini je čak zaprijetio i smanjenjem talijanskih uplata u europski proračun ako EU ne pomogne Italiji, koja je
prva na udaru srednjomediteranske rute. – Ako idemo u Bruxelles samo po domaću zadaću koju su nam već napisale Francuska i Njemačka, ako nam oni misle slati još više migranata nazad umjesto da nam pomognu, onda bolje da uopće ne idemo tamo. Barem ćemo uštedjeti na putnim troškovima – rekao je Salvini, inače lider manjeg koalicijskog partnera, Lige, u novoj, euroskeptičnoj i antimigrantskoj talijanskoj vladi. Talijanski premijer Giuseppe Conte također je imao sličnu, jasnu poruku: – Nisam spreman raspravljati o “sekundarnim kretanjima” prije nego što se pozabavimo “primarnim kretanjima” s kojima je Italija ostavljena da se bavi sama – rekao je Conte. Iz hrvatske Vlade jučer nisu do zaklučenja ovog izdanja odgovorili na naše pitanje planira li premijer Plenković biti u nedjelju na tom malom summitu, na koji su dolazak već potvrdili Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron, austrijski kancelar Sebase stian Kurz, bugarski premijer Bojko Borisov i drugi. Za Hrvatsku je, prema upućenim izvorima Večernjeg lista u Zagrebu i Bruxellesu, trenutačno najvažnije to da bilo kakvo zajedničko europsko rješenje uzme u obzir potrebu bolje zaštite vanjskih granica EU. To je u skladu s Komisijinom idejom da nedjeljni skup, kao i redoviti sastanak Europskog vijeća u četvrtak i petak sljedeći tjedan, ubrza jačanje granične straže EU s postojećih 1300 na 10.000 ljudi. Prvotna ideja Komisije bila je da takve snage formiraju do 2027., ali sada se to želi ubrzati i pretvoriti te snage u stvarnu graničnu policiju EU. No, za Hrvatsku, od konkretnih detalja nije toliko ključno hoće li Njemačka ili Austrija vraćati tražitelje azila Italiji (premda i o tom detalju ovisi uspjeh ili krah cijelog europskog rješenja krize), koliko je ključno da se Srbija počne ponašati u skladu s bilateralnim i europskim sporazumima o readmisiji i ubrza proceduru vraćanja ilegalnih migranata iz Hrvatske u Srbiju. Također, važno nam je i da Srbija, a i drugi susjedi, usklade svoj vizni režim s viznim režimom EU, kako se ne bi događalo da, primjerice, ekonomski migranti iz Irana ili Pakistana legalno dolete do Beograda ili Sarajeva i nađu se pred hrvatskom granicom, koju pokušavaju prijeći sad već kao ilegalni migranti s planom da se dokopaju Njemačke.
Albanija slaba točka
Hrvatskoj je važno i da zajedničko europsko rješenje uzme u obzir jačanje kapaciteta država zapadnog Balkana u čuvanju granica. Jer, primjerice, Albanija ima nevjerojatno malo graničnih policajaca, prema našim izvorima samo 350. Na mini-summitu u nedjelju i na redovitom sastanku Europskog vijeća sa svih 28 lidera potkraj sljedećeg tjedna, snažnu podršku dobit će i ideja osnivanja centara za azilante izvan granica EU, kako bi se ondje obrađivali zahtjevi i time obeshrabrilo ljude da se pošto-poto dočepaju EU. No, europski povjerenik Dimitris Avramopoulos priznao je jučer da nijedna država još nije dala pristanak da na svom teritoriju udomi takve azilantske centre EU.
Hrvatskoj je važno i da Frontex ojača kapacitete graničnih policija susjednih nam država Na summit dolazi 10-ak lidera, ali prema zadnjim informacijama, ne i premijer Plenković