Idealan migrant dolazi iz Ukrajine ili Bugarske, obrazovan je i mlađi od 40

Hrvatskoj će uskoro trebati 50.000 radnika u turizmu, poljoprivredi i građevini, a radi lakše integracije najbolje bi bilo uvoziti Slavene iz istočnoeuropskih zemalja

Stalni boravak u Hrvatskoj ne mogu dobiti ni, primjerice, djevojke s Kosova koje su kod nas osam godina i specijalizirale su medicinu

Za nedavnog predstavljanja istraživanja “Zašto građani odlaze iz Hrvatske” u Hrvatskoj udruzi poslodavaca Davor Majetić izjavio je da bi trebalo vratiti barem dio našeg iseljeništva i privlačiti iseljenike iz nama kulturološki i geografski bliskih zemlja poput Ukrajine, Bugarske, Bjelorusije. Sve razvijene zemlje provode selektivnu imigracijsku politiku, teže useljevanju radnika koji se najlakše integriraju ciljajući na mlado stanovništvo, pa je pitanje iz kojih zemalja možemo uvoziti radnike, imajući na umu da se zbog niskih plaća u odnosu na ostatak EU strani radnici neće potrgati za našom zemljom. Demograf Stjepan Šterc ističe da će nama vjerojatno u dogledno vrijeme trebati i do 50 tisuća radnika u turizmu, poljoprivredi, građevini, ali i da nije tako jednostavno privući radnike koji se brzo integriraju, kako se misli, zato je i isticao da bi trebalo prvo ciljati na povratak našeg iseljeništva.

Bez integracijske politike

– Uvoz radnika bit će ozbiljan problem za Hrvatsku, a kad je riječ o zemljama iz kojih bismo trebali uvoziti radnike, uz BiH i Ukrajinu, to su gotovo sve zemlje istočne Europe zbog najlakše integracije. Sve ostalo je ozbiljan proces supstitucije stanovništva koji se vrlo ozbiljno analizira jer migracijski procesi prema EU neće stati – ističe Šterc. Bivši državni tajnik za demografiju Marin Strmota govori da se postavljamo kao da će ljudi pohrliti glavom bez obzira k nama. Nije dovoljno, kaže, da poslodavci samo kažu uvest ćemo radnike, nego zato treba niz preduvjeta, trebamo biti spremni za integraciju ljudi, a mi integracijsku politiku nemamo, trebamo znati gdje će živjeti, pripremiti infrastrukturu, a ako dolaze s djecom, djeca se trebaju uklopiti u obrazovni sustav. – Kad bismo mogli birati strane radnike, najbolje bi bilo useljavati najvitalnije stanovništvo, mladu i obrazovanu radnu snagu od 22 do 40 godina. Sve razvijene zemlje EU provode selektivnu imigracijsku politiku i ciljaju na ljude koji se najlakše integriraju. Kad je riječ o Ukrajini, iz iskustva mogu reći, jer sam bio u toj zemlji, da je Ukrajincima naša zemlja privlačna i integracija Ukrajinaca bila bi jednostavnija nego integracija ljudi s Bliskog istoka. Bliski su našem mentalitetu, a Ukrajinaca već ima u Hrvatskoj – govori Strmota. Nije migracijska politika, dodaje, uvoz sezonskih radnika i ne može samo tržište rada diktirati tko će se useljavati u Hrvatsku bez strategije i vizije jer je to vatrogasna politika. Upozorava i na zakonske manjkavosti jer, prema Zakonu o strancima, niz je uvjeta koje stranci moraju ispuniti za stalni boravak. – Dok sam bio u Ministarstvu za demografiju, došle su mi dvije djevojke s Kosova ili Makedonije koje nisu mogle dobiti stalni boravak iako su kod nas bile osam godina i specijalizirale medicinu jer, prema našem zakonu, moraju imati stalni prihod, a kako će ga imati kad su tek završile fakultet!? Mi i mladima koji završe medicinu kod nas kažemo da ne mogu tu ostati jer nemaju stalne prihode, a kod Francuza je već ulazak u njihov obrazovni sustav korak do državljanstva – govori Strmota.

Poslodavci neće moći birati

Na pitanje poslodavcima iz kojih se zemalja, po njihovoj ocjeni, mogu uvoziti radnici te koja su nam zanimanja nužna, iz HUP-a su odgovorili sljedeće: “Kad govorimo o profilu radne snage iz drugih zemalja u turistički orijentiranim djelatnostima prednost imaju radnici sa sličnog govornog područja zbog lakšeg razumijevanja i brzine obavljanja posla na vrhuncu sezone, ali profil zaposlenika ovisi o djelatnosti i potrebama poslodavaca. Poslodavci će uvoziti radnike iz zemlja u kojima je radna snaga raspoloživa, ali sigurno će prvo istražiti sve mogućnosti da zaposle domaće radnike”, odgovaraju iz HUP-a dodajući da sadašnji model dodjele radnih dozvola nije optimalan. Iako su prošli mjesec s Vladom dogovorili povećanje kvota u turizmu i ugostiteljstvu, već sad su te kvote gotovo iskorištene, a potrebe za radnicima rastu i u trgovinama, posebno na obali i otocima. Demograf Anđelko Akrap pita se kako ćemo kad ne možemo zadržati svoje radnike privući kvalitetan kadar iz drugih zemlja i dodaje da više nismo u prilici birati radnike. – Većina poslodavaca ponaša se kao da su na tržnici pa će birati kao da smo visokorazvijena zemlja. Nema toga više s obzirom na naše niske nadnice, standard i uvjete rada. Kod nas se u velikoj većini traže sezonski radnici, a neće nitko doći raditi tri mjeseca i otići jer i migranti traže stalan, siguran posao. Poduzetnici ne mogu više birati jeftinije radnike, to su prošla vremena, to više ni Njemačka ne može jer više nema viškova radnika iz slavenskih zemalja koje su Nijemci preferirali. U načelu mogu reći da se svi slavenski narodi lako integriraju, ali svi oni imaju velike demografske probleme. Naravno da je najpožljenije useliti mlade – kaže.

Šterc: Nije lako privući radnike koji se brzo integriraju pa prvo treba vratiti dio iseljenika

Akrap: Kod nas se traže sezonski radnici, a neće nitko doći raditi tri mjeseca i otići