Turska na prekretnici
U očekivanju preliminarnih rezultata izbora u Turskoj opozicijski kandidati izrazili su nadu u poštene izbore, ali i u mogući drugi krug za predsjednika
I dan prije izbora zbilježena su uhićenja Turaka zbog vrijeđanja Erdoğana koji, ima i takvih mišljenja, više nema premoćnu potporu U Turskoj su održani prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori na kojima su birači birali predsjednika države i novi saziv Velike narodne skupštine Republike Turske. U trenutku pisanja ovog teksta još su se čekali preliminarni rezultati sa 181 tisuće glasačkih mjesta diljem Turske, u kojoj je pravo glasa ima 59 milijuna građana. To su prvi izbori održani u izvanrednom stanju, uvedenom u toj zemlji nakon pokušaja državnog udara u lipnju 2016.
Drugi je krug poraz
Iako većina anketa pokazuje kako je favorit za predsjednika aktualni šef turske države Recep Tayyip Erdoğan, koji je 16 godina lako pobjeđivao na svim izborima na kojima je do sada sudjelovalo, analitičari vjeruju kako na ovim izborima Erdoğan neće doći do lake pobjede tvrdeći da je politički jaz u Turskoj danas veći nego ikad prije, a ako Erdoğan pobijedi na predsjedničkim izborima, vjeruju se da će to biti vrhunac njegove političke karijere. Međutim, ako Erdoğan ne pobijedi na izborima za predsjednika u prvom krugu i bude primoran ići u drugi krug, to će za njega biti velik politički poraz unatoč tome što će u drugom krugu, ako ga bude, zasigurno pobijediti. Predizborne su ankete pokazale da će Erdoğan dobiti između 45 i 55 posto podrške turskih građana, no realnost je posve drugačija jer, prema mišljenju mnogih opozicijskih političara, u Turskoj je na djelu strahovlada i diktatura pa bi prilikom tajnog izjašnjavanja Erdoğan mogao dobiti i 10 posto manju podršku, a sve zbog problema u Turskoj, ponajviše gospodarskih, koji su se počeli gomilati. U posljednjih nekoliko mjeseci turska lira pala je čak 30 posto, a mnogi građani Turske nisu zadovoljni politikom koju vodi Erdoğan, kako u zemlji tako i u svijetu. Da Erdoğan pod svaku cijenu želi biti novi turski sultan te da ne trpi ni kritike, a ne poštuje ni drukčija mišljenja, dokazuje i uhićenje četvorice Turaka dan prije izbora zbog vrijeđanja Erdoğana – prijeti im kazna od četiri godine zatvora. U svojoj dugoj političkoj karijeri Erdoğan je pretrpio golemu transformaciju, od 2004., kada su ga europski čelnici proglasili “Europljaninom godine”, on se pretvorio u radikalnog islamista koji želi sekularnu Tursku pretvoriti u islamsku državu i okrenuti je od Europske unije. I dok na Erdoğanov račun stižu optužbe da namjerno koči pristupne pregovore, on tvrdi da Turska već pet desetljeća čeka pred vratima EU te da je turski narod umoran od beskrajnih pregovora o članstvu. – Ovo je demokratska revolucija jer idemo u novi predsjednički sustav, a to će nas staviti u gornji dom demokratskih zemalja. Nećemo više dopustiti da demokratska birokracija upravlja zemljom. Važno je da svi građani sudjeluju na ovim izborima. Ovim počinje nova era za ovu zemlju. Prve ću rezultate pratiti u Istanbulu, kasnije u Ankari – kazao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan nakon glasanja nadajući se da će on i njegova stranka Pravde i razvitka (AKP) odnijeti pobjedu kako na parlamentarnim tako i na predsjedničkim izborima. Među šestero kandidata je i predsjednica desničarske stranke Iyi Party ili „Dobra stranka” Meral Aksener, koja je napravila pravu revoluciju i uspjela ujediniti sve opozicijske stranke pozivajući da na izborima sruše “mafijašku i fašističku” vladavinu Erdoğana. Ona je glasala u Istanbulu, a na biračkom ju je mjestu dočekao veći broj simpatizera. Nakon glasanja kazala je da je slobodna volja naroda iskazana na biralištima jedina stvar o kojoj se u demokraciji ne može raspravljati.
Neće biti iznenađenja ako koalicija predsjednika Erdoğana ne dobije većinu u parlamentu, čime bi izgubio apsolutnu moć
Moguća i podjela vlasti
Kandidat turske oporbene Republikanske narodne partije (CHP) Muharrem Ince, koji bi jedini mogao ugroziti pobjedu Erdoğana u prvom krugu, glasao je u na biralištu u Yalovi i izrazio nadu da će izborni proces biti uspješno i pošteno proveden. Prema zakonskim promjenama, turski će parlament imati 600 umjesto 550 zastupnika, a predsjednik države i parlamenta biraju se na mandat od po pet godina. Prema mišljenju analitičara, ovi će izbori biti najneizvjesniji do sada i svi s nestrpljenjem očekuju zatvaranje birališta u 17 sati po lokalnom vremenu te prebrojavanje glasova. Neće biti iznenađenje ako republikanska alijansa, koju čine AKP i MHP, izgubi većinu u parlamentu. Kad bi se to dogodilo, u tom bi slučaju Erdoğan izgubio dio moći koju danas ima te bi teško provodio svoje zakone i odluke, što bi moglo izazvati
Turskoj.• novu političku krizu u