USHUKTALI POGON HNK HITNO TREBA JOŠ JEDNU KAZALIŠNU SCENU

Već nekoliko tjedana grad Zagreb ima novu pročelnicu za kulturu. Riječ je o teatrologinji i znanstvenici Ani Lederer koja je osam godina vodila zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište i puno kraće bila zamjenica ministra kulture. Na pročelničko mjesto došla je s mjesta zastupnice u zagrebačkoj Gradskoj skupštini koje je izborila na listi stranke koju vode Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović. Najveći (i zapravo jedini dosadašnji) uspjeh te prilično friške stranke uklanjanje je imena maršala Tita s trga na kojem se nalazi zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište. Sada je ta stranka dobila mogućnost da njezina članica vodi cijelu zagrebačku kulturu i da se bavi upravljanjem godišnjeg budžeta od gotovo 600 milijuna kuna. Ana Lederer koja je, kada nije političarka ili intendantica, zaposlenica Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sada će se, stjecajem okolnosti, opet baviti zagrebačkim Hrvatskim narodnim kazalištem, u kojem je radila i njezina majka i u kojem je režirao i njezin otac. Ona će, htjela to ili ne, morati naći novu scenu za ushuktali pogon HNK u kojem je novi mandat ne tako davno izborila Dubravka Vrgoč. Inicijativa Ministarstva kulture, a onda i hrvatske Vlade je jasna. Naći novi dom Drami HNK, i to u postojećem dijelu Nacionalne i sveučilišne knjižnice koji se ne koristi, nego je konzerviran od otvaranja zgrade. Ideja nije od jučer, ali se u realizaciji nije odmaknulo daleko. Dapače. Prvo je prošle godine Kazališno vijeće HNK jednoglasno prihvatilo tu ideju kao moguću i ostvarivu, i to u kratkom vremenu i uz pomoć novca Europske unije. No, kada je na kasniju sjednicu Vijeća, u koje je kao novi član zasjeo i Zlatko Hasanbegović, bivši ministar kulture i sadašnji šef stranke Ane Lederer, na dnevni red došla točka o preseljenju vlasništva NSK na HNK u vezi s novom kazališnom scenom koju Zagreb očekuje već desetljećima, baš se Hasanbegović usprotivio takvoj odluci. Prema zapisniku sa sastanka Kazališnog vijeća koji je objavljen, Hasanbegović je rekao da NSK ne može biti kolateralna žrtva Grada Zagreba i Republike Hrvatske (iako je već desetljećima kolateralna žrtva činjenice da u svojoj zgradi trpi neželjeno podstanarstvo gruntovnice), a svoje rezerve prema načinu upisa vlasništva iznio je i član Vijeća Srećko Šestan. I tako se ideja o drugoj sceni HNK ponovno zaplela u podzemne mreže zagrebačke i hrvatske kulturne politike u kojoj se već dugo ne zna tko pije, a tko plaća. Stoga bi neupitnu ambicioznost i energičnost Ana Lederer u skoroj budućnosti trebala usmjeriti prema konstruktivnom činu: konačnom nalaženju prijeko potrebne druge scene za zagrebački HNK koji je trenutačno uhvatio onaj Kairosov čuperak, barem što se broja publike i popularnosti predstava tiče. To građani i kulturnjaci Zagreba i očekuju od svoje pročelnice. Proaktivnu i uključivu politiku. A ne deratizacijske izjave koje dodatno truju ionako zatrovanu atmosferu u Bandićevoj “djedovini”.