Dva i pol mjeseca liječenja; bez novca i uz kontrolu troškova
U kocki se prebaciš na autopilot i ne možeš si pomoći, govori žena koja se od veljače liječi u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan ivana.rimac-lesicki@vecernji.net Počelo je običnim izlaskom u kino, onih desetak minuta “viška” do filma, opisuje naša sugovornica, skratila bi u kasinu. Prvi je put na 20 kuna iz aparata “izvukla” tisuću kuna, imala je tada 25 godina i bio je to trenutak kad joj je, kaže, palo na pamet da bi mogla do kasina i češće. I išla je, postala je ovisnom, prokockala sve što je mogla, a za njezinu ovisnost nitko nije znao. Sve do onog zadnjeg trenutka kada više nije bilo izlaza i kada se uz podršku roditelja javila na liječenje od ovisnosti o kockanju u Psihijatrijsku bolnicu Sv. Ivan. U toj bolnici na zagrebačkom Jankomiru liječenje od kocke i kladionice pokrenuli su prije godinu i pol dana, a do sada je kroz program prošlo oko 250 pacijenata. Među njima je bilo i pet žena, a ova danas 34-godišnjakinja, kojoj štitimo identitet, na Jankomir je došla u veljači.
Brojke za igru, a ne novac
– Krenulo je s kasinom, a onda kad su se počela otvarati internet-kasina... Nakon većeg dobitka postajali su i ulozi veći, dobici su se redali, ali brzo i gubici. Izgubiš novac pa ga pokušavaš nadoknaditi i to se samo gomila; to više nije igra, nego lovljenje dugova, tako mi to zovemo. Sigurno u tomu svemu ima doza ega jer, bez obzira na to što svi znamo da kasino nije isplativ, opet mislimo da smo mi ti koji će dobiti, brojke na ekranu više ne predstavljaju novac, nego samo brojke s kojima se igra dalje. Mislim da je prijelomni trenutak kad počne posuđivanje novca – opisuje ova žena koja je danas u apstinenciji, roditelji i dalje kontroliraju njezina primanja, nema karticu, dobiva nužan džeparac. Ukupan dug od kockanja, kada je došlo stani pani, bio je 370 tisuća kuna, podigla je dva kredita, “ispucala” minus pa posuđivala... Roditelji su vratili dio dugova i inzistirali na liječenju. – Dok kockaš, misliš da si poremećen jer lažeš, manipuliraš i kradeš, a ovdje shvatiš da je to dio bolesti. I dandanas volim vjerovati Pri dolasku u dnevnu bolnicu odmah se uspostavlja financijska kontrola, liječenje je koncipirano kroz dva i pol mjeseca psihoterapije, psihoedukacije, obiteljske terapije itd. Kako kaže dr. Davor Bodor, ova je ovisnost složen javnozdravstveni problem kojem treba pristupiti na više načina: – Kvalitetna regulacija na državnoj razini, edukacija djelatnika samih priređivača te prevencija i tretman. U ovim aktivnostima trebaju sudjelovati i priređivači jer bi primarna ideja trebala biti smanjivanje ilegalnog igranja, odnosno klađenja te igranja koje stvara probleme ovisnosti, stoga naša dnevna bolnica surađuje s Hrvatskom udrugom igara na sreću i drugim akterima na tom tržištu. da smo odgovorni za svoja ponašanja, ali apsolutno se u kocki prebaciš na autopilot i ne možeš si sam pomoći. Nemam više žudnju za kockanjem, ali imam oprez i stalno me strah da ću zaboraviti kako mi je bilo – govori ova žena koja kao najveće zlo ističe online kockanje.
“Sjediš doma i udaraš”
Ne moraš se, opisuje, ni obući ni izaći van, nitko te ne vidi, sjediš doma i “udaraš”. Grupe podrške puno joj pomažu i dalje, a iako žene rijetko dolaze na liječenje, to ne znači da ih nema ovisnih o kocki, poručuje ova žena. djeluju u obilježavanju obljetnice srebreničkog genocida i pridružit će se središnjoj komemoraciji u memorijalnom centru u Potočarima zakazanoj za 11. srpnja. Sudionici “Marša mira” proći će putem dugim stotinu kilometara kojim su se Bošnjaci pokušali domoći slobodnog teritorija nakon što su srpske snage prije 28 godina pregazile enklavu pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Na tom su putu Srebreničani bili izloženi neprekidnim napadima i tisuće su ih stradale u pokušaju izvlačenja iz enklave k teritoriju pod kontrolom Armije BiH. Na čelu povorke koja je krenula iz Nezuka bio je Naser Orić, ratni zapovjednik obrane Srebrenice koji je pritom rekao: – Svaka stopa na ovoj stazi natopljena je krvlju. Orić je pozvao sudionike marša da se s dužnim poštovanjem odnose prema uspomeni na žrtve. U srijedu 11. srpnja na groblju u memorijalnom kompleksu u Potočarima bit će pokopani posmrtni ostaci 35 žrtava genocida pronađenih u proteklim godinama u nekoj od brojnih masovnih grobnica. U genocidu počinjenom nakon 11. srpnja 1995. godine ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka, a do sada su pronađeni i pokopani ostaci njih više od 6600.
GARI CAPPELLI: Nautički turisti najviše troše i najobrazovaniji su. Mi nemamo problema s prirodom i kvalitetom nego imamo premalo vezova, tek oko 23 tisuće