U Švedskoj 51% samačkih kućanstava, u Hrvatskoj ih je više od upola manje

Najmanje samačkih kućanstava imaju Malta, manje od 20%, zatim Portugal i Slovačka (22%) te Hrvatska Broj samačkih kućanstava iz godine u godinu u porastu je u Eu- ropskoj uniji pa je lani samačkih kućanstava u Uniji bilo više od trećine ili, preciznije, 34 posto. Još 2010. udio kućanstava sa samo jednom osobom u EU iznosio je 31 posto. Najmanje samačkih kućanstava imaju Malta, manje od 20%, zatim Portugal i Slovačka (22%), ali po najmanjem udjelu građana koji žive sami u kući u EU je i Hrvatska u kojoj je broj takvih kućanstava oko 23 posto. Uz tradicionalne razloge takvi podaci govore dosta i o standardu jer su kod nas mladi ljudi, primjerice, zbog financijskih razloga prisiljeni s roditeljima živjeti do trideset i neke za razliku od mladih u skandinavskim zemljama. Nije slučajno da je Švedska vodeća u EU po udjelu samačkih kućanstava kojih je u toj zemlji rekordan broj, 51 posto. No treba voditi računa i tome da se mladi Šveđani, za razliku od mladih u Hrvatskoj, osamostaljuju praktički čim postanu punoljetni pa i oni time doprinose udjelu samačkih kućanstava. Nakon Švedske najveći udio samačkih kućanstava ima Danska (44 posto), zatim Litva (43 posto). Slijede Finska i Njemačka s više od 40 posto takvih kućanstava. Letonija je pak u proteklih sedam godina zabilježila porast broja samačkih kućanstava s 25% u 2010. na 35% u 2017.