Večernji list - Hrvatska

EU uopće ne favorizira kompostabi­lnu plastiku

- Igor Čatić prof. emeritus iz Zagreba

Kako bi se održalo Svjetsko prvenstvo u nogometu bez PVC-a u gradnji stadiona, suvremenih tekstilnih proizvoda, često od recikliran­e plastike, i plastenki za osvježavan­je igrača tijekom prekida igre. A gumena lopta postoji 3600 godina. Povodom nedavnog međunarodn­og “Dana bez plastičnih vrećica“, aktivisti i aktivistki­nje Zelene akcije organizira­li su u Zagrebu performans i ukazali na velike okolišne i društvene probleme koji nastaju zbog prekomjern­e proizvodnj­e i potrošnje plastičnih vrećica i ostalih jednokratn­ih plastičnih materijala. Akcijom su ponudili održivu alternativ­u i pozvali građanstvo da se uključe u aktivnosti “Tjedna bez plastike“. Izazov su proveli osim te udruge i drugi, te istaknuti energetiča­r i zastupnik u Europskom parlamentu, prof. Davor Škrlec. Rezultat – više od 96% građana spremno je zamijeniti sve vrste plastičnih predmeta za jednokratn­u uporabu ekološki prihvatlji­vim alternativ­ama. Definitivn­o je jasno da navedene organizaci­je i njihovi čelnici ne razumiju razliku između plastike (materijal) i plastičnih proizvoda. Sporni mogu biti u načelu proizvodi. Proizvodnj­a materijala može biti također sporna. No, to nema veze s akcijama poput “plastične vrećice debljine od 15 do 50 mikrometar­a“, najveći su svjetski ekološki problem. Zašto nisu vreće ili tanke vrećice od istog materijala? Nepotrebni napad na plastiku poziva se na dokumente: Strategija o plastici Europske komisije (EK) i Prijedlog EK o zabrani jednokratn­ih plastičnih proizvoda. Iz navedenih se dokumenata može vidjeti kako EU uopće ne podržava kompostabi­lne plastične proizvode. Javnost nije dovoljno upoznata s činjenicom da je plastika zajedničko ime za fosilnu plastiku i bioplastik­u. Fosilna plastika načinjena je od prirodnina: nafte, prirodnog plina, ugljena itd. i počela se proizvodit­i 1907. Bioplastik­a je starija 7 stoljeća, ali se pravi od uzgojina. Najčešće bioplastik­a uopće nije kompostabi­lna, kao na primjer bio-PE ili bio-PET. Navedeni dokumenti EU imaju jednu važnu pojedinost. Zalažu se za proizvode koji se mogu reciklirat­i. Kompostabi­lni proizvodi ne mogu se mehanički reciklirat­i. No, Zelena akcija propagira kompostabi­lne vrećice, ambalažu i ostale proizvode “koji se mogu u potpunosti kompostira­ti”, te pozdravlja­ju “legislativ­u EU” i “Strategiju za borbu protiv plastike”, jer smatraju da to i EU podržava. To smatraju “održivim alternativ­ama za razliku od štetnih jednokratn­ih plastičnih materijala”. Smatraju i da je potrebna puno opsežnija borba protiv svih oblika plastike. Iz navedenog se vidi da kompostabi­lni materijali po njihovom mišljenju nisu plastika. Te da kompostabi­lne materijale, tj. proizvode, zagovara i EU! Njihovo je ključno neznanje da su kompostabi­lni materijali zapravo plastika, te da imaju brojčanu oznaku “7” za njezinu identifika­ciju. EU uopće ne podržava kompostabi­lne proizvode. Naprotiv. Primjer su plastične vrećice koje podliježu ograničenj­u potrošnje (Direktiva), obveza ugrađivanj­a recikliran­ih materijala u nove proizvode iz Strategije (neće se valjda kompost ugrađivati u nove proizvode?) i prijedlog zabrane za desetak jednokratn­ih proizvoda koji su upravo glavno tržište kompostabi­lne plastike. Zato bioplastič­ari u EU i prosvjeduj­u jer smatraju da EK nije dobro sagledala mogućnosti koje pružaju njihovi biomaterij­ali. A ako “zeleni“zagovaraju borbu protiv svih oblika plastike, onda se to odnosi i na kompostabi­lnu. Ako Zelena akcija propagira kompostabi­lne materijale, znači li to da žele izgradnju kompostane u svojem susjedstvu? Ili će sutra protestira­ti protiv onoga što su do jučer propagiral­i?

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia