U Zagreb sam doveo 1500 saksofonista
Gosti svjetskog kongresa izašli su iz koncertnih dvorana na ulice, balkone, tržnice...
U vrijeme Drugog svjetskog rata saksofon se u Njemačkoj smatrao dijelom “izopačene umjetnosti”, ali nadživio je i Hitlera i njegove naciste Branimir Pofuk Saksofon u rukama crnca koji na grudima ima židovski simbol Davidovu zvijezdu. Tako je izgledao plakat za jednu od najsramotnijih izložbi svih vremena, onu pod naslovom “Die entartete Kunst” (Izopačena umjetnost) kojom se u nacističkoj Njemačkoj izrugivala i prokazivala nepoželjna, a samim tim i zabranjena umjetnost. Uz djela svih umjetnika židovskog podrijetla, gotovo cijeli ekspresionizam i sve modernije pravce u umjetnosti, na udaru nacista našao se tako i jazz, a kao njegov simbol i glazbalo koje je izumio i 1846. godine patentirao belgijski glazbenik i inovator Adolphe Sax.
Izložba o sramnoj izložbi
Pod pokroviteljstvom Njemačke i njenih veleposlanstava, kao podsjetnik i upozorenje svijetom putuje izložba o toj izopačenoj izložbi. U Zagrebu je otvorena u utorak, u Studentskom centru, kao uvod u 18. Svjetski saksofonistički kongres. Jer, kao i sva druga vrijedna umjetnost, naciste je, dakako, nadživio i saksofon, a majstori i poklonici tog instrumenta svake se tri godine okupljaju u drugom svjetskom gradu. Ta velika svjetska smotra, koja je istodobno i sajam svega vezanog uz saksofon – od samih glazbala i prateće opreme do nota, od 10. do 14. srpnja održava se u Zagrebu, pod umjetničkim i organizacijskim vodstvom jednog od najuglednijih i najboljih hrvatskih saksofonista Dragana Sremeca. Kako nam je sam ispričao, Zagreb je nominirao na prethodnom kongresu u Strasbourgu, jednom od najvećih dosad održanih ponajprije zbog velike potpore francuske države i njezina budžeta za kulturu. Za dodjeljivanje domaćinstva Zagrebu pomogla je i podrška Ministarstva kulture, ali u prvom redu garancija gradonačelnika Bandića i kapaciteti novoizgrađene Muzičke akademije koja je domaćin kongresa skupa sa Sveučilištem u Zagrebu te ugled hrvatskih saksofonista u svijetu. Njemu je znatno pridonio i Zagrebački kvartet saksofona koji je, kako reče Sremec citirajući rezultat istraživanja jednog francuskog studenta, najdugovječniji saksofonistički ansambl na svijetu koji kontinuirano djeluje u istom sastavu. Nakon neformalne saksofonističke serenade na ulici večer uoči početka kongresa, manifestacija je službeno otvorena koncertom Simfonijskog orkestra HRT-a u Velikoj dvorani Lisinskog, gdje večeras nastupa i Jazz orkestar HRT-a i gdje će 14. srpnja kongres zaključiti nastup Zagrebačke filharmonije. To je tek djelić programa koji se sastoji od više od 400 događanja, predavanja, projekcija filmova te ponajviše koncerata na mnogim lokacijama, od svih dvorana Muzičke akademije, HNK i Studentskog centra do Muzeja za umjetnost i obrt, kluba Contessa, crkava sv. Katarine i sv. Marka i pozornica na otvorenom na Zrinjevcu i Bundeku. Jedna od atrakcija programa bit će i nastup njemačkog sastava koji eksperimentatora s glazbom različitih prostora 14. srpnja u 12.30 sati u tunelu Grič.
Nogometna i glazbena nacija
– Na svim tim koncertima izvodi se oko 950 kompozicija, od čega će otprilike četvrtina biti praizvedbe novih skladbi za saksofon. To je jače čak i od Muzičkog biennalea! – ističe s ponosom Sremac. Uz nastupe najvećih svjetskih majstora, ovakvi su kongresi i vrlo prestižna pozornica za mlade zvijezde saksofona u usponu, pa se tako u Zagrebu predstavlja i cijeli novi naraštaj saksofonističke elite. Dragan Sremec uz to je uložio veliki napor lobirajući kod svih inozemnih gostiju da sviraju i skladbe hrvatskih autora. Osim što je očito i nogometna, Hrvatska se kongresom koji je okupio više od 1500 sudionika iz cijelog svijeta ovih dana dokazuje i kao saksofonistička velesila.