Znanstvenici vjeruju da u vodi na Marsu ima života
Do sada se znalo da na Marsu postoji voda u tragovima, uglavnom “skrivena” u ledu
Moguće postojanje “Marsovaca“već stoljećima instrigira “Zemljane“koji traže odgovor na pitanje svih pitanja – Jesmo li sami?
Na Marsu je otkriveno jezero tekuće vode! Iako znanost ide naprijed svakoga dana, za malo koji pronalazak se stručnjaci i javnost mogu neosporno složiti da je pronalazak godine, desetljeća... No prvi sigurni znak trajnog vodenog tijela na Crvenom planetu definitivno je prekretnica, pa ne čudi da je ta vijest odjeknula svijetom čim je sredinom ovog tjedna rezultate svojih istraživanja predstavio tim znanstvenika s talijanskog Nacionalnog instituta za astrofiziku. Ako se uzme u obzir da su se prilikom dosadašnjih istraživanja života u Svemiru znanstvenici držali onoga da “gdje ima vode, može biti i života“, onda je jasno zašto se odmah nametnulo i pitanje koje već stoljećima intrigira “Zemljane” – ima li i Marsovaca!?
Slano i gusto
Jezero promjera 20 kilometara pronađeno je ispod leda, oko kilometar i pol ispod južne polarne ledene kape Crvenog planeta, a otkrio ga je instrument MARSIS, jedan od radara niske frekvencije na letjelici Mars Express, sondi Europske svemirske agencije. – Riječ je o baš “pravom jezeru“, a ne o nekom prostoru između stijena i leda koje je privremeno napunjeno vodom. Iako ne znamo koliko je točno duboko, pretpostavljamo da je riječ o minimalno jednom metru, ali i da to ipak nije veliko jezero – objasnio je značaj ovog pronalaska voditelj istraživanja, profesor Roberto Orosei. Otkriće samog postojanja vode na Marsu nije, naime, novost. U prijašnjim je istraživanjima Američka svemirska agencija NASA uz pomoć svojih rovera, među kojima je najpopularniji Curiosity, već dokazala da je na Marsu nekada bilo vode i to u ve-
ćim količinama. Dokaz su tragovi erozije, velika isušena područja nekadašnjih jezera, korita, kanali, ali i minerali na površini koji mogu nastati samo u slučaju prisustva tekuće vode. Također, NASA je 2015. godine objavila da su na Marsu našli tekuću vodu u pojedinim periodima, primjerice u ljetnim mjesecima. Rekli su tada kako su otkrili da “Mars nije tako suh planet kao što su mislili u prošlosti”. No to je sve bila voda u tragovima, a postojanje cijelog jezera koje se stalno nalazi zaštićeno ispod leda je sada oduševilo znanstvenike. – To je uistinu spektakularno otkriće, pa iako ga treba uzeti s rezervom sve dok se jednom ne uspije doći do te vode, Europska svemirska agencija sigurno ne bi objavila podatke da u njih nije sasvim sigurna – objašnjava nam pak Dorian Božičević iz Hrvatskog astronomskog saveza. S obzirom da je jezero ispod leda, otkriveno je uz pomoć refleksije radarskih signala. Radar je, naime, na Mars slao signale koji su se odbijali od površine te su analizirani pri povratku, a jezero je otkriveno zbog činjenice da se signali razlikuju ukoliko se odbijaju od stijena ili od područja na kojem, odnosno ispod kojeg postoji tekuća voda. No ipak, treba uzeti u obzir da je riječ o malo drugačijoj vodi nego što bi većina na prvu pomislila. S obzirom da se radi o mjestu na kojem je izrazito hladno i na kojem se temperatura spušta i ispod -30 stupnjeva, jasno je da voda koja u tim uvjetima ostaje tekuća ima malo drugačija svojstva. Pretpostavlja se da je veoma slana te da je nešto gušća jer je u njoj otopljeno puno minerala zbog čega joj je i ledište niže. Mnoge je odmah to jezero podsjetilo na Vostok, najveće dosad identificirano jezero ispod ledene kape Antarktika. – Ovo je tek prvo takvo područje, uzbudljivo je i pomisliti kako ima takvih podzemnih džepova i drugdje na Marsu koji čekaju da ih otkrijemo – rekao je Roberto Orosei. A riječ je zapravo o tekućini koja je preostala iz vremena kada je Mars bio više plavi nego crveni. Nekada je, naime, i taj planet imao atmosferu sličnu Zemljinoj, no ona je nestala nakon što se “ugasilo” magnetno polje planeta koje ju je čuvalo. Nakon te katastrofe, solarni vjetrovi su jednostavno “otpuhali” atmosferu Marsa, te je radijacija uništila površinu planeta, a sva je voda isparila, osim malo tragova u ledu. Odnosno, tako se barem do sada mislilo, no očito je dio vode ispod ledenog pokrova ostao zaštićen od radijacije.
Otporni mikroorganizmi
Teško je i pretpostaviti je li prije propasti Marsa tamo bilo života, no najnovije otkriće postavlja pitanje ima li života tamo sada. – Dugo je poznato da je površina Marsa neprijateljska prema životu kakvog mi poznajemo, tako da se potraga za životom sada odvija ispod površine – poručio je Roberto Orosei te dodao da je jezero vrlo obećavajuće područje za traženje života, no još se ne zna pouzdano je li nastanjeno. Znanstvenici su objasnili i da bi s obzirom na zaštitu od štetnog zračenja ispod leda, smanjeni pritisak i više temperature uvjeti za život tamo čak bili i povoljni. – Zapravo je to veoma moguće i nemamo zašto misliti da u tim uvjetima ne bi bilo života, ima mikroorganizama koji bi tamo sigurno mogli preživjeti – kaže pak Dorian Božičević te dodaje kako će za bilo kakva daljnja saznanja ipak biti potrebno probušiti sloj leda debljine od 1,5 kilometra. – To će zahtijevati slanje robota i tehnologiju koju sada ne posjedujemo – poručio je pak Orosei. No najavio je i kako će upravo zbog toga sada sigurno krenuti val istraživanja kako bi se patentirali novi uređaji za slanje na Mars te kako bi se konačno dobio odgovor na pitanje svih pitanja - Jesmo
Svemiru?• li uistinu sami u
Mars se baš danas nalazi na točki u kojoj je najbliže Zemlji, od nas je udaljen 57,6 milijuna km Mnoge je ovo jezero podsjetilo na Vostok, najveće identificirano jezero ispod Antarktika