Šaranski ribolov privlači i susjede Slovence i Mađare
Glavni su adut županije sportski ribnjaci u kojima se love šarani i amuri, a ribiči koji dolaze imaju samo jednu želju - uloviti kapitalca težeg od 20 kg
Osim ribiča, dobrodošli su gosti i gledatelji koji uživaju u bogatoj gastronomskoj ponudi ribljih jela, poznatim fišijadama Šumoviti obronci Bilogore, Moslavačke gore i Papuka zbog prirodnih ljepota i svega što pružaju u cijeloj mreži dolina, vodotoka i ribnjaka privlačni su izletnicima i turistima s posebnim interesima. Specifične vodene površine, odnosno umjetno iskopani sportski ribnjaci u svrhu razvoja ribolovnog turizma, glavni su adut Bjelovarsko-bilogorske županije i njenog ribolovnog turizma. Trenutačno najatraktivnije u županiji severinsko je jezero Slavija, zatim garešničko Ilova, jezero u Narti Amur, na Ugljaniku Štuka te daruvarsko jezero Toplica. Sva jezera velika su između 2,5 hektara i deset hektara. Jedan od preduvjeta za uspješan ribolovni turizam svakako su ribe kapitalci, koje teže i više od 20 kilograma. Vode u ovoj županiji obiluju šaranima i amurima.
“Ulovi i pusti”
U nadi da će uloviti jednog od kapitalaca najčešće dolaze Hrvati iz drugih županija, ali i susjedi Mađari, Slovenci i Srbi. Svi oni dolaze na tzv. šaranski ribolov koji se odvija već poznatim režimom “ulovi i pusti”. Naime, pravila su stroga i svi primjerci iznad 5 kilograma moraju se živi vratiti u vodu najdulje za minutu. Gosti se zadržavaju najmanje tri, a najdulje tjedan dana. Na raspolaganju im je jedno od 40 ribolovnih društava s 1350 članova u županiji. Ribolovni turizam dijeli se na ljetni, koji zapravo traje od proljeća do kasne jeseni, te zimski koji počinje krajem listopada i traje dok se vode ne smrznu, a tada se najviše love smuđ i štuka. Godišnje ove vode posjeti oko 600 ribolovaca. Osim samog ribolova, za njih je pripremljen i mjesečnik “Ribolovac” koji izlazi na nacionalnoj razini. Tu su i razna natjecanja, kupovi i memorijali. Jedan od njih održat će se 12. kolovoza, a riječ je o Memorijalu Antuna Čika, nazvanom po osnivaču ŠRD “Česma” davne 1929. godine. Održava se 43. put, što ga ujedno čini i najstarijim memorijalom na ovom prostoru. Osim ribiča, nerijetko dolaze i gledatelji koji imaju priliku uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi ribljih jela odnosno poznatim fišijadama. Vladimir Sever, predsjednik Hrvatskog športskog ribolovnog saveza prisjetio se i plana o Rekreacijskom centru Jelinec koji nikada nije proveden, a za turizam bi donio puno. – Riječ je o projektu kojega rado opisujem kao “Mali Jarun”. Jezero za pecanje veličine deset hektara djelomično bi služilo za veslanje,
a mali dio bio je predviđen i za kupanje. Sve to bilo bi upotpunjeno raznim sadržajima, biciklističkim, pješačkim i konjičkim stazama, nadstrešnicama, roštiljima, popratnim sadržajem i objektima. Nadam da će se taj plan jednom ostvariti – objasnio je Sever.
Poznata lovišta
Ne privlači jedino ribolov na ovom području goste iz inozemstva i zemlje. Tu su i bilogorske šume bogate divljači koje zauzimaju visoko mjesto na popisu lovišta. Lov predstavlja sve značajniju gospodarsku djelatnost, a temelji se na odgovornom i održivom principu razvoja, imajući na umu prirodne zakone i funkcioniranje biocenoze u cjelini. Održivi razvoj turizma, onaj koji ne ugrožava prirodno i kulturno nasljeđe jedini je oblik razvitka turizma kojem smijemo težiti. Lovci Bjelovarsko-bilogorske županije mogu za potrebe lovnog turizma dati do 50 posto propisane odstrjelne kvote, što znači da županija može ponuditi lovcima-turistima 250 običnih jelena, 1200 grla srneće divljači, 1200 divljih svinja, oko 1000 zečeva i 2500 fazana. Županija može ponuditi i 200 lovnih dana paušalnog lova na divlje svinje i 200 lovnih dana paušalnog lova na pernatu divljač (šljuke i prepelice). Čak 43 zajednička lovišta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, puna autohtone divljači, nude odstrel divlje svinje, običnog jelena te lov na srnjake. Mato Kovačević, tajnik Lovačkog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije, istaknuo je da županija ima najbrojniju i najkvalitetniju divljač. Prepoznatljiva je i po lovu na sitnu divljač, poput fazana, divljih pataka i prepelica, zbog kojih najčešće dolaze susjedi Talijani. Dolaze i domaći lovci iz drugih krajeva zemlje, ali i iz Austrije, Njemačke, Slovenije, Švicarske pa čak i iz Danske. Njih 500-tinjak godišnje dobije lovačku iskaznicu za lov tijekom cijele godine, a cijena joj je 400 kuna. – Privlače ih prirodno uzgojena divljač i otvorena lovišta, za razliku od zatvorenih kakva su najčešće kod njih. Ljepote Bilogore i prirodna obilježja također su se pokazala adutom koji gosti lovci često ističu. Također, trenutačno je diljem Europe popularan prilov divlje svinje, situacija kada zapravo više ljudi lovi divlju svinju, i to im također pružamo na ovom području – objasnio je Kovačević. Lovci najčešće dolaze od jeseni do kraja siječnja, a ostaju tri ili više dana. Najviše upita dolazi za lovišta Česma-Žabljački lug, Pisaničku bilogoru, Virovitičku bilogoru, Papuk-Javornik i Vrani Kamen. Stranim državljanima koji su položili lovački ispit ili ishodili dozvolu za nošenje lovačkog oružja, u skladu s propisima zemlje iz koje dolaze, prema određenoj proceduri izdaje se lovačka iskaznica za strance. I to na zahtjev ovlaštenika prava lova gdje će strani državljanin prvi put te godine loviti. Ako ste ljubitelj boravka na otvorenom, ali volite više kretanja nego što to zahtijeva lov ili ribolov, slobodno se biciklom uputite biciklističkim stazama Bjelovarsko-bilogorske županije. Rute su Bjelovar-Čazma duga 44 kilometra, Čazma-Garešnica duljine 37 kilometara, Garešnica-Daruvar-Grubišno Polje 59 kilometara i na kraju, Grubišno Polje-Bjelovar 52 kilometra.