UMIROVLJENICI RUŠE CIJENU RADA
Pavić pozvao stručnjake, a sve pripremio bez njih. Nestić svoje mišljenje objavio na webu Ekonomskog instituta, prof. Vukorepa i Potočnjak dostavili radnoj skupini
Teret brige o starijima prebacuje se na buduće generacije, a napuštanje nekih odrednica ubrzat će depopulacijske trendove Troje stručnjaka koje je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić uključio u radnu skupinu kako bi sudjelovali u pripremi mirovinske reforme tvrde da ih je ministar doveo pred svršen čin, prezentirao je prijedloge u čijoj pripremi oni nisu sudjelovali, tako da se pred novi krug usuglašavanja ministar Pavić neće moći pohvaliti podrškom iz stručnih krugova. To su Danijel Nestić, istraživač Ekonomskog instituta te profesori s katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta Zagreb Željko Potočnjak i Ivana Vukorepa, svi troje stručnjaci za mirovinski sustav i autori niza radova u tom području. Svi troje kažu da među prijedlozima ima dobrih, ali i jako loših rješenja. Danijel Nestić je preko matičnog Ekonomskog instituta ponudio alternativno rješenje za mirovine drugog stupa, koje podrazumijeva priznavanje dodatka drugom stupu bez povratka u prvi, dok su se pravnici odlučili na analizu ministrovih prezentacija. Stavovi dvoje profesora s Pravnog fakulteta dosad nisu javno objavljeni, a dostavljeni su članovima radne skupine.
Gdje je smisao svega
– Mislimo da je posve neprimjereno da se promjene u mirovinskom sustavu poduzimaju na način da čak ni članovi Radne skupine nisu upoznati s bilo kakvom analitičkom podlogom predloženih promjena, a niti im je dana mogućnost da se očituju o točnosti, smislenosti i svrsishodnosti predloženoga – napisali su profesori Ivana Vukorepa i Željko Potočnjak te dodali kako je krajnje neprimjereno da se promjene koje će dugoročno odrediti socijalne i gospodarske odnose u našoj zemlji poduzimaju bez prethodne analize i procjene njihova učinka na buduće generacije. To naročito stoga što se u uvjetima depopulacije dodatno prebacuje teret brige o starijem stanovništvu na buduće generacije te što će napuštanje nekih od temeljnih odrednica prethodno poduzetih reformi samo ubrzati depopulacijske trendove. Pavićeva reforma predviđa ranije produljenje radnog vijeka, jaču penalizaciju prijevremenih mirovina, otvaranje prostora za masovno zapošljavanje umirovljenika, ali i demontiranje drugog stupa, premda ministar kaže da ga želi jačati. Slično kao i Nestić, dvoje profesora s Pravnog fakulteta smatra da je ubrzano podizanje dobi na 67 godina života za starosnu i 62 godine za prijevremenu mirovinu “prikladna i potrebna” mjera. Uvjereni su da će se time smanjiti priljev novih umirovljenika i poboljšati omjer ovisnosti u mirovinskom sustavu (po kojemu na jednog zaposlenog dolazi gotovo jedan umirovljenik). Potočnjak i Vukorepa ističu da je, bez obzira na nedavna mala poboljšanja, taj omjer već desetljećima narušen prvenstveno zbog neprikladnog zakonskog uređenja u određenim dijelovima našeg mirovinskog sustava, a tek sekundarno zbog demografskih problema.
Raditi dulje
Pohvala s njihove strane dolazi i za prijedlog da se linearno smanji mirovina za 0,34 za svaki mjesec ranijeg umirovljenja te poveća s 0,14% na 0,34% za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja jer “osobe koje kasnije odlaze u mirovinu kraće koriste mirovinu pa je opravdano razmjerno povećanje mjesečnog iznosa njihove mirovine”. Profesori također predlažu da se makne ograničenje da se pravo na povećanje mirovine može koristiti najviše 5 godina, odnosno do 70 godina života. Za razliku od sindikata i poslodavaca koji su pozdravili namjeru Vlade da se legalizira rad umirovljenika, a da im pri tome mirovina normalno isplaćuje, Ivana Vukorepa i Željko Potočnjak, bivši sudac Ustavnog suda, ističu da mogućnost rada bez umanjenja mirovine pogubno djeluje na mirovinski sustav. – Time se privlače ljudi u mirovinu te se rashodovna strana sustava ne smanjuje. Istovremeno su te skupine osoba, zbog činjenice što ostvaruju pravo na mirovinu spremne raditi za nižu cijenu rada od mlađih radnika, onih koji trebaju osnovati obitelj, stvoriti dom, kupiti ili unajmiti stan, naveli su profesori Pravnog fakulteta. Želimo li uistinu rasteretiti mirovinski sustav i smanjiti rashodovnu stranu, mogućnost rada uz pravo na mirovinu mora se, ističu, ograničiti na način da se mirovina razmjerno umanji (slično kao i kod prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti). U suprotnom, ova mjera privlači sve ljude u mirovinu, čime raste rashodovna strana mirovinskog sustava, što ne može biti ideja ni jedne razumne reforme.
Ne ovisi o štednji
Vukorepa i Potočnjak također upozoravaju da isplatom 27 posto dodatka na mirovine samo uz povratak u prvi stup država zapravo šalje svima jasan signal da II. stup ne valja te ga se ovom mjerom potkopava. Njih dvoje ističu da bi jedno od mogućih rješenja bilo povrat na staru formulu za izračun osnovne mirovine uz primjenu prava na dodatak na mirovinu. Danijel Nestić upozorava da s Vladinim prijedlogom mirovina praktično svih budućih umirovljenika ni na koji način neće ovisiti o sredstvima koja su ušteđena na njihovu računu u mirovinskom fondu. – Ako, dakle, buduće mirovine, osim za vrlo usku skupinu onih s najvećim plaćama, neće ovisiti o drugom stupu, pitanje je čemu će onda služiti drugi mirovinski stup? On uz predloženu reformu gubi svrhu svog postojanja. Iako ga se formalno (još) ne ukida, drugi stup postaje beznačajan sa stajališta mirovina i mirovinskog sustava – kaže Nestić.
Iako ga se još ne ukida, drugi stup postaje beznačajan sa stajališta mirovina, kaže Nestić.
Nijedna razumna reforma ne ide za tim da privlači ljude u mirovinu, kažu pravnici
Prijedlog Ministarstva čini se neodgovornim sa stajališta međugeneracijske solidarnosti DANIJEL NESTIĆ Ekonomski institut Zagreb