Dario Markas: Oprez, mojem bratu nitko nije mogao pomoći
Tzv. paramedicsi prolazili bi jednogodišnje obrazovanje i dobili certifikt, a u timovima bi bili jedna medicinska sestra, odnosno tehničar i tako osposobljeni laik
Dr. Ines Strenja Linić: Mreža Hitne službe je živo tkivo koje treba stalno mijenjati i ne smije ovisiti o političkim moćnicima U planu je da u kolima Hitne pomoći idućih godina počnu raditi educirani laici koji neće morati imati nikakvu medicinsku stručnu spremu, nego proći jednogodišnje obrazovanje te dobiti certifikat. Tijekom te edukacije naučit će temeljne postupke za oživljavanje, spašavanje i održavanje života do prijevoza u najbližu bolnicu. Plan je to ministra zdravstva prof. dr. sc. Milana Kujundužića koji znači uvođenje takozvanih paramedicsa u hrvatski sustav hitne pomoći.
Doktori samo u bolnice
– Educirat ćemo za početak jedan broj ljudi i polako timove pojačati “paramedicsima”, a potom oformiti timove u kojima će biti jedna medicinska sestra, odnosno tehničar i tako osposobljeni laik. Idućih godina trebali bismo imati samo “paramedicse” u kolima – najavio je ministar Kujundžić jednu od promjena koje slijede u sustavu Hitne pomoći. Na tragu je to reforme Hitne medicinske pomoći iz 2016. godine koja nikad nije zaživjela, a kojom je ondašnja Vlada i ministar zdravstva dr. Dario Nakić, među ostalim, zacrtao da izvanbolničku Hitnu pomoć “nose” potpuno medicinske sestre i tehničari sa specijalizacijom iz hitne medicine. Kujundžić je otišao korak dalje te već godinu dana planira edukaciju i nemedicinskog kadra za poslove izvanbolničke Hitne pomoći. Cilj je povećati broj osposobljenih ljudi za spašavanje/održavanje života, a istovremeno liječnike pozicionirati u bolničke Hitne službe. Aktualno je to u nizu europskih zemalja, ali kako kaže dr. Ines Strenja Linić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, kod nas to trebaju biti specijalizirani medicinski tehničari i sestre uz nastojanje da jednako osposobljen bude i medicinski tehničar koji je vozač kola Hitne. – Tek kada to iscrpimo, onda možemo razmišljati o paramedicsima. Drugo je to što nam je potrebno početi s radionicama kako bi svi laici bili u stanju i znali pružiti osnovno umjetno disanje i masažu srca. Reforma Hitne iz 2016. dobra je osnova, a mreža Hitne službe živo je tkivo koje treba stalno mijenjati i ne smije ovisiti o političkim moćnicima, nego o situaciji na terenu. U kola Hitne trebaju medicinski tehničari i sestre sa specijalizacijom iz hitne medicine koja bi trajala godinu dana, koji bi bili osposobljeni i imali kompetencije. Ministar zdravstva mora otići i premijer ga mora smijeniti jer on ne osjeća moralnu odgovornost za puno toga što se dogodilo u zdravstvu, ovo je samo kap koja je prelila čašu – komentirala je dr. Strenja Linić, koja je nakon izrade prijedloga reforme Hitne pomoći sazvala i tematsku sjednicu, ali dokument s promjenom vlasti nikad nije zaživio. Lajtmotiv te reforme bio je “Hitsmrti na hitnima”, a cilj je, osim spomenute specijalizacije tehničara i sestara, da potpuno preuzmu izvanbolničku Hitnu pomoć bio rasterećenje bolničkih hitnih prijma. Trebala je tu izmjena i drugih zakona te pravilnika koje je sada u prvi plan istaknula tragična smrt 22-godišnjeg Mattea Ružića u Zaprešiću. Smrt tog mladića nasred ulice ostavlja još uvijek neodgovorenima niz pitanja pa tako i odgovornosti. Za početak je nejasan sam poziv hitnoj kada je upućen što je prema nadležnom Zavodu bilo u 17.25 sati dok je policija objavila vrijeme Matteove u 17.15 sati. Tim 2 zaprešićke Hitne dobio je obavijest dvije minute kasnije, a minutu poslije bili su pored Mattea.
Sestra ne smije dati lijek
Tim 1 sa liječnikom nije bio dostupan jer je bio na intervenciji kod mlade djevojke u alkoholiziranom stanju bez svijesti. Što je sve poduzela ekipa Tima 2 i kakvu su oni prethodno informaciju uopće dobili o Matteovu stanju, također je nedorečeno. Da li je dispečer dobro reagirao i ocijenio težinu stanja, kakve je informacije dobio u pozivu i kada je dobio poziv, koliko je vremena prošlo do poziva? Zakonski, naime, medicinska sestra ne smije dati nikakav lijek bez prisustva liječnika pa stoga nije još izrijekom i službeno rečeno što se konkretno kod Mattea poduzelo? Prema izjavama svjedoka ovaj Tim nije imao defibrilator što je opet zakonski obveza oprema kola hitne pa tako i Tima 2 neovisno o tomu trebao li on ili ne. A u konačnici treba i odgovor na pitanje zašto se zvalo hitnu iz Jastrebarskog, a ne iz Zagreba koji je bliže? Pravilo jest da se zove prvi slobodan tim unutar županije, ali u ovom slučaju očito je ta procjena bila netočna.
Treba utvrditi i zašto u Zaprešić nije pozvan tim iz Zagreba umjesto iz Jastrebarskog