Crna Gora ne može u EU dok Hrvatskoj ne vrati jedrenjak

Europska komisija, kažu na Zrinjevcu, jasno je rekla da ni jedna država neće moći unijeti u EU neriješena bilateralna pitanja sa susjedima Crna Gora neće ući u Europsku uniju prije nego što se riješi pitanje školskog jedrenjaka “Jadran”. Proizlazi to iz odgovora Ministarstva vanjskih i europskih poslova o brodu koji Hrvatska bezuspješno pokušava vratiti iz Crne Gore. – MVEP u razgovorima s Crnom Gorom traži aktivan pristup rješavanju svih otvorenih pitanja, uključujući i sukcesiju vojne imovine. To je posebno dobilo na važnosti nakon što je Europska komisija jasno rekla da ni jedna država neće moći unijeti u EU neriješena bilateralna pitanja sa susjedima – kažu sa Zrinjevca. Hrvatska i Crna Gora su, dakle, pred zaoštravanjem odnosa, a povod je neriješeni spor oko povrata velikog školskog jedrenjaka “Jadran”, od kojega hrvatska državna administracija ne odustaje. Naprotiv, pojačava pritisak na Crnu Goru. Jedrenjak “Jadran” potkraj 1990. otišao je u Boku kotorsku na remont i tako ostao u Crnoj Gori, premda mu je matična luka bila Split i ratna luka Lora. Nakon toliko godina, od sve flote koja je završila u Crnoj Gori, RH potražuje samo taj jedrenjak. Da Crnogorci nisu organizirali proslavu 85. rođendan “Jadrana” i pozvali hrvatsku pjevačicu Vannu da uljepša proslavu, spor oko broda i dalje bi bio izvan očiju javnosti. No, hrvatski su mediji digli buru, držeći da je vrhunac bezobraštine da Vanna pjeva u čast oteta jedrenjaka, pa je Vanna ubrzo i otkazala nastup. Sve se tako složilo jer baš je prije ljeta iz MORH-a pokrenuta nova međudržavna prepiska između Hrvatske i Crne Gore. Ministar obrane Damir Krstičević svom je kolegi Predragu Boškoviću uputio tri pisma u kojima objašnjava definitivni stav – jedrenjak “Jadran” treba biti vraćen Hrvatskoj. Krstičević objašnjava kako će takav stav Hrvatske ostati nepopustljiv, no u duhu dobrosusjedskih odnosa Hrvatska je spremna na kompromis, da školski brod “Jadran” Jadran je barkantin od 57 metara, riječki inženjer Joso Škarica izradio je planove, pronašao model da se iskoristi i obveza ratnih reparacija Njemačke, pa je jedrenjak sagrađen 1933. u Hamburgu. Zapovjednici broda gotovo isključivo bili su Hrvati. ostane na raspolaganju i crnogorskim časnicima za obuku i školovanje, no mora biti vraćen u Split te će se na njemu vijoriti zastava RH. – Ne mogu se na brodu vijoriti dvije zastave – kaže Krstičević. Prve reakcije Crne Gore na taj prijedlog bile su ignorirajuće. MVEP je u svibnju oštro reagirao i na isplovljavanje “Jadrana” prema Malti. U diplomatskoj prosvjednoj noti istaknuo je da je isplovljavanje broda na koji RH ima pravo vlasništva čin suprotan dobrosusjedskim odnosima, svojevrstan neprijateljski čin koji ruši dobre međusobne odnose. Tada se i od Malte tražilo da otkaže gostoprimstvo “Jadranu” i posadi, koju je činilo 47 studenata i profesora Pomorskog fakulteta iz Kotora, no to se ipak nije dogodilo pa je na brodu održan službeni prijam za malteške vlasti. Slična prosvjedna nota i politički pritisak spriječio je, pak, isplovljavanje “Jadrana” u Veneciji u travnju prošle godine. Crna Gora se nakon svega ne usudi ploviti u blizini hrvatskog teritorijalnog mora. Ne uvaže li Crnogorci hrvatske zahtjeve, neće se baš naploviti ni ubuduće jer će “imati problem svaki put kada isplove”, kaže izvor blizak Banskim dvorima. Hrvatska je nekoliko godina “primirila” spor oko Jadrana jer je bila zamoljena da bude na usluzi Crnoj Gori na putu u NATO. RH drži da je bila vrlo korektna pa sada od Crne Gore očekuje isto. Prije rata na teritoriju Hrvatske bilo je stacionirano i registrirano 89% ratne mornarice, a 11% u Crnoj Gori. S početkom rata 85% ratne mornarice završava u Crnoj Gori, a Hrvatska uspijeva zadržati samo 15%. U međuvremenu, Crna Gora rasprodala je, ili poslala u rezališta, veći dio te flote i tako ilegalno zaradila velik novac, i bez provedene sukcesije.

Vanna je trebala pjevati na proslavi 85. rođendana “Jadrana”, ali je zbog medijske bure otkazala nastup