Grčki slučaj pokazuje – svi računi dolaze na naplatu
Država može posuđivati na tržištu no i dalje su joj potrebne ozbiljne reforme
Grčke financije izgledaju bolje nego ranije, a gospodarstvo blago raste, no nezaposlenost je i dalje najviša u Europskoj uniji Mjere štednje u Grčkoj su završile!, slavili su jučer oni koji nikad nisu ni vjerovali da su trebale biti uvedene, barem u takvom obujmu. Jučer je Grčka izašla iz “bailouta”, odnosno “programa spašanjava” u sklopu kojeg je u tri tranše pomoći “trojka” (MMF, Europska središnja banka i Europska komisija) toj zemlji posudila ukupno 289 milijardi eura od 2010. To znači da se odsad zemlja ponovno može zaduživati na financijskim tržištima. Fokus je većine izvještaja na teškom životu Grka koje pogodile mjere koje im je trojka nametnula i koji danas žive teže nego su živjeli tada.
Nezaposlenost najveća u EU
Zemlja je posljednjih godina uspjela ostvariti blagi gospodarski rast i primarni višak (gledan prije plaćanja kamata na javni dug) koji je ove godine planiran na 3,5 posto. No, kako su se javne financije stabilizirale nešto bolje od planiranog, vlada računa na 0,3 postotna poena veći višak za 2018. Nezaposlenost je pala na 19,5 posto, još uvijek najviše u EU, a gospodarski rast za 2018. planira se na oko 2 posto BDP-a. Ne baš impozantne brojke, ali za zemlju koju su svi, uključujući i njene stanovnike, navikli gledati
Bilo bi bolje da su Grci primijenili američku politiku iz 2007. koja je fokus stavila na povećanje potrošnje DRAGO JAKOVČEVIĆ Ekonomski analitičar “Trojka” je u sklopu mjera spasa posudila Grčkoj ukupno 289 milijardi eura od 2010.
kroz leće visokog javnog duga i mjera štednje kojima se protiv tog duga bori, smjer se čini dobar. Zauzvrat je stanovništvo moralo proći kroz ozbiljne mjere štednje kako bi se javne financije održale. – Grčka ima i dalje dug put pred sobom – rekao je guverner tamošnje središnje banke Yannis Stournaras koji je očigledno svjestan da će za Grčku u sljedećim godinama ključno biti povjerenje međunarodnih tržišta. – Ako Grčka odustane od onog što smo dogovorili, sada ili u budućnosti, tržišta će nas napustiti i nećemo biti sposobni refinancirati kredite na održivim temeljima – dodao je. No, valja se prisjetiti kako je sve počelo. U listopadu 2009. socijalistički je premijer vlade koja je tek pristigla priznao da je deficit Grčke više nego dvostruko veći u 2009. godini nego je prikazivano, 12,5, umjesto šest posto BDP-a, te