U Grčkoj rade dugo, ali pitanje je koliko puno i kvalitetno
Dulje se vrijeme u Europskoj uniji, posebno među protivnicima mjera štednje, navodi kako Grci bilježe najviše radnih sati u Europi. Oni tvrde da iako među štedljivijim nacijama kruži predrasuda da su Grci lijeni, podaci govore suprotno. I dok je u samoj Uniji taj prosjek 37,1 sati, u Grčkoj je 42,0, govore podaci Eurostata. Uz Grčku, najviše sati na poslu provedu Bugari (40,8) i Poljaci (40,5). U Hrvatskoj je prosjek također visok, i to 39,6 sati. U Njemačkoj nasuprot toga, prosječan radnik radi manje od europskog prosjeka, i to 35,0 radnih sati svaki tjedan. No, kako Njemačka ima više nego dvostruko veći BDP po glavi stanovnika, postavlja se pitanje o produktivnosti rada. Tomu svjedoči i činjenica da su na vrhu te Eurostatove liste koja uzima u obzir sve europske države Turska, Crna Gora i Makedonija, a na dnu Nizozemska i Danska. je otkriveno da su grčke administracije lagale jer su umanjivale rupu u javnim financijama. To nije sve jer ta zemlja je već jednom, 2004., priznala da je falsificirala razinu proračunskog deficita kako bi ostvarila zahtjeve EK-a za ulazak u eurozonu. Kao alibi navela je organizaciju Olimpijskih igara te godine.
Najgore umirovljenicima
– Najvažnija je poruka grčke krize da se javne financije ne mogu falsificirati. Dug na kraju dođe na naplatu i ne treba ga skrivati – rekao nam je profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Drago Jakovčević. – Isto tako, posljednje godine pokazuju da se razina javnog duga može kontrolirati, uz obnovu povjerenja partnera. Grčka je uspjela vratiti rast, drži javni dug pod kontrolom – dodao je Jakovčević. No, slaže se on s kritičarima, mjere štednje nisu dobro utjecale na tamošnje gospodarstvo. Fiskalna štednja, kaže, promašen je model, a posebno su nastradali grčki umirovljenici. – Bilo bi bolje da su primijenili američku politiku iz 2007. pa nadalje koja je fokus stavila na povećanje potrošnje i mjere monetarne politike – dodaje Jakovčević. Grčki premijer Alexis Tsipras, šef krajnje lijeve Syrize, rekao je prije dva mjeseca da će njegova vlada u svjetlu izlazaka iz ovih programa inzistirati na svojim starim priroitetima. – Sad imamo priliku nastaviti s određenim olakšicama, smanjenjima poreza od 2019. godine te razvijati socijalnu državu – govori grčki premijer koji bi se danas trebao obratiti Grcima povodom izlaska iz programa spašavanja. Za 2019. i 2020. godinu vlada je doduše najavila nova smanjenja mirovina prema dogovoru sa svojim vjerovnicima. Stanovnici Grčke, posebno njen javni sektor, desetljećima su živjeli iznad mogućnosti pa je u malom manevarskom prostoru, koji su ostavile vrlo ozbiljne mjere štednje, trenutna grčka vlada usmjerila grčki brod prema mirnijim lukama. No, pitanje je koliko je uopće imala izbora i koliko je još posla čeka.