Bolnički sustav počiva na nezakonitom radu
Nakon smjene dr. Goluže, Liječničku komoru vodi dr. Krešimir Luetić: ‘Nijedan ministar, pa ni aktualni, nije uvjerio predsjednika svoje Vlade da je zdravstvo elementarni resor za sve građane’
Gdje je puklo između vas i dr. Goluže? Bili ste bliski suradnici još u HUBOL-u, koji ste zajedno osnivali...?
Točno, nekoliko nas osnovalo je HUBOL 2013., nezadovoljni položajem i statusom liječnika, ali i pasivnošću naših krovnih organizacija. Od HUBOL-a smo stvorili respektabilnu i organiziranu udrugu, čijem je programu hrvatski liječnički korpus dao gotovo plebiscitarnu podršku. Ne bih rabio pojam da je puklo između doc. Goluže i mene, jer smatram da bilo koji osobni odnos ne smije biti presudan kad je u pitanju funkcioniranje jedne institucije. On je razriješen s dužnosti predsjednika Komore s 90% glasova. Skupština Komore prije tri godine izabrala je doc. Golužu za predsjednika Komore, a ta ista Skupština ga je u srpnju ove godine apsolutnom većinom razriješila te dužnosti, ponajprije zbog gubitka povjerenja. Međusobno povjerenje osnovni je preduvjet za kvalitetan rad i funkcioniranje svih institucija, a osobito ako se radi o organizaciji s javnim ovlastima kao što je HLK.
Kako komentirate inicijativu za smjenu ministra Kujundžića?
To je pitanje za premijera i saborsku većinu. Važnijim od imena i prezimena ministra zdravstva smatram odgovor na pitanje: gdje je zdravstvo na listi prioriteta Vlade RH, kako sadašnje tako i onih bivših? Nažalost ne bih rekao da je pri vrhu.
Što zamjerate aktualnom ministru kad je riječ o zdravstvenom sustavu?
Ne govorim ništa novo ako kažem da je naš zdravstveni sustav već dulje u financijskoj, kadrovskoj, infrastrukturnoj i organizacijskoj krizi. Mišljenja sam kako svi dosadašnji ministri zdravstva, uključujući aktualnog, nažalost nisu uspjeli uvjeriti svoje predsjednike Vlade da je zdravstvo elementarni resor za sve građane. U zdravstvu nikako ne smije biti isključivosti, a rješenja koja su dobra i konstruktivna trebala bi biti prihvaćena bez obzira na političku pripadnost. Ministar Kujundžić, nakon gotovo dvije godine mandata, krenuo je s izmjenama ključnih zakona u zdravstvu, ali prijedlozi koji su ponuđeni nisu naišli na odobravanje predstavnika liječnika. Komora je tako- đer vrlo aktivno sudjelovala u komentiranju Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, međutim nismo zadovoljni kvantumom prihvaćenih prijedloga koji su uvršteni u zakon.
Što ste predlagali, a nije uvršteno?
Promjene modela specijalizacije, koji je u Hrvatskoj zastario, i najvažnije je imate li na kraju sve potpise i žigove, a nije ključno jeste li usvojili sve kompetencije, znanja i vještine. Tražili smo zadržavanje pripravničkog staža, trenutačno studenti koji kreću sa šestom go- dinom medicine ne znaju hoće li imati pripravnički staž, ili možda obvezni sekundarijati, te hoće li on biti strukturiran i koliko će trajati. Znači, godinu dana do kraja fakulteta, studenti još ne znaju kakav je njihov prvi korak u zdravstvenom sustavu. Zakon o zdravstvenoj zaštiti bi to trebao regulirati. Tražili smo i da se legalizira protuzakoniti prekovremeni rad liječnika. Lani je dosta voditelja odjela završilo na prekršajnom sudu zbog protuzakonitog broja prekovremenih sati. A budući da naš sustav i počiva na prekovremenom radu, smanjite li to na dozvoljen broj prekovremenih radnih sati, urušio bi se kompletan sustav dežurstava. Tražili smo da zakon to legalizira, da se prepoznaju specifičnosti, ali to nije učinjeno. Recimo, osobno sam imao sigurno 500 do 700 prekovremenih sati, a Zakon o radu dopušta maksimalno 250 godišnje.
To su sve stvari koje se tiču liječnika, a što je s pacijentima?
Mi smo Komora, to nam je “core business”, ali specijalizacije i reforma sustava je u izravnoj korelaciji s kvalitetom zdravstvene zaštite. Ako vi nakon specijalističkog usavršavanja dobijete kompetentnog, neovisnog specijalista, onda to ima puno pozitivnih reperkusija na sustav. Smanjujete defenzivnu medicinu, nekad prekomjerno naručivanje pretraga, jer nesiguran liječnik će uvijek težiti još jednoj potvrdi dijagnoze s još jednom ili dvije pretrage, a ako je on siguran u svoja znanja i vještine, onda će to sigurno popraviti sustav, smanjiti potrošnju i “šetanje” pacijenata.
Kako zaustaviti odljev liječnika i medicinskog osoblja iz Hrvatske? Što ih tjera iz Hrvatske?
Dok su se mjere lokalne države počele, doduše sporadično, donositi, one s razine središnje države još uvijek nažalost izostaju. U te mjere, osim zakonskih koje sam već naveo, spadaju i omogućavanje strukovnog kolektivnog pregovaranja, porezne olakšice ili veće glavarine za rad u manje atraktivnim sredinama, omogućavanje odlaska u koncesiju svim zainteresiranim liječnicima u PZZ… Robovlasnički ugovori i zastarjeli sustav specijalističkog usavršavanja jedan su od glavnih razloga zašto se mladi liječnici odlučuju na odlazak u inozemstvo. U anketi koji smo proveli nad 1500 mladih liječnika, financijski razlog bio je tek na trećem mjestu kod odluke o odlasku u inozemstvo, nakon uvjeta rada i organizacije sustava. To nam jasno pokazuje gdje treba uložiti dodatni napor u svrhu zadržavanja liječnika.
I dalje je najvažnije ima li specijalizant potpise i žigove, a ne je li usvojio sva znanja i vještine
Ministar je zatražio da Komora trajno oduzme licence dr. Strenji Linić, dr. Petrovu i dr. Jovanoviću. Je li bilo slučajeva oduzimanja liječničkih licenci?
Nikad do sada nije izrečena mjera trajnog oduzimanja licence, ali je u brojnim slučajevima liječnicima licenca oduzeta privremeno. Najviše takvih mjera izrečeno je u sklopu procesa koji su bili iz takozvane afere Hipokrat.