I hrvatski trgovci omekšali
zbog manjka radnika mijenjaju stav
Prema lanjskom istraživanju Marijane Petir, 90 posto hrvatskih građana izjasnilo se za neradnu nedjelju u trgovinama
Ako bez svježeg kruha u nedjelju mogu Nijemci, Austrijanci, Švicarci..., zašto ne bi i Talijani, pa i Hrvati, staro je pitanje koje ovih dana opet nailazi na plodno tlo sve više europskih zemalja. Nakon što su se, naime, i Poljaci zasitili čari velikih trgovačkih centara i od ožujka im ograničili rad nedjeljom, dopustivši samo najmanjim trgovcima da rade baš svaku u mjesecu, (ne)rad nedjeljom “velikih” do kraja godine planira ograničiti i talijanska vlada.
Primjer Ivankova
– Na taj način zaštitit ćemo tradiciju obiteljskog okupljanja – istaknuo je zamjenik premijera Luigi Di Maio poručivši kako liberalizacija kupnje u trgovačkim centrima nedjeljom od 2012. uništava talijansku obitelj.
A dok u nas Vlada i poslodavci o tome najradije šute, u obranu hrvatske obiteljske tradicije nedjeljom uskoro bi mogla stati nasušna potreba trgovaca za radnicima ili lokalne vlasti poput načelnika općine Ivankovo Marka Miličevića koji je na svom terenu privolio i Bosu, Patričara, Boškovića, Botu, Slavoniju-Bošković te druge maloprodajne trgovce i pekare da od početka rujna ne rade nedjeljom.
– Ne znam koliko je to dućana, znam samo da je 11 trgovačkih kuća na mom terenu i nijedna njihova trgovina više ne radi nedjeljom – kaže načelnik, ističući kako će premijeru Plenkoviću uputiti inicijativu za promjenom zakona po tom pitanju. Od rada nedjeljom u općini Ivankovo odustali su, doznajemo, i MI Braća Pivac. Tvrde kako bi nerad nedjeljom diljem RH danas podržala većina trgovaca. Toliko nedostaje trgovaca, mesara, vozača... da je većini i bolje da ne rade nedjeljom nego da zapošljavaju nedovoljno kvalificirani kadar. Iz grupacije Pivac posljednjih je godina emigriralo nekoliko stotina radnika.
– I nisu samo oni otišli. Otišle su cijele obitelji. Kao da počinje rat – kaže član uprave Neven Pivac. Oglasi u novinama u kojima pojedini trgovci traže po 30-ak radnika, četiri im se jave i na kraju nitko ne dođe na razgovor, tome su najbolja potvrda – objašnjava Pivac. Drži da bi za nas najbolja opcija bio španjolski model po kojemu trgovine rade nedjeljom 12 tjedana u ljetnoj sezoni i dva zimi. Prema lanjskom istraživanju eurozastupnice Marijane Petir u suradnji s MediaNetom, 90% hrvatskih građana je za neradnu nedjelju u trgovinama. Tome u prilog idu i podaci Porezne uprave za 2015. po kojima je promet u RH najveći petkom, i to za 50% u odnosu na promet nedjeljom.
– Polovica država članica EU zabranjuje rad nedjeljom, Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Grčka, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska, djelomično Velika Britanija, a od ove godine s prijelaznim razdobljem do 2020. i Poljska – kaže Petir. RH je dva puta po tom pitanju mijenjala zakon, upravo na njezinu inicijativu, ali ga je Ustavni sud dva puta rušio, ističe ona. Kako se to ne bi ponovilo i treći put, rješenje treba tražiti u dijalogu svih zainteresiranih strana.
Boje se prekogranične kupnje
Dragica Štulić iz Sindikata trgovine kaže kako je njihov stav jasan. Prodavaonice ne smiju raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan. Kao Savez za slobodnu nedjelju, po uzoru na razvijene zemlje u Europi, uputili su, kaže, i prijedlog Vladi da trgovine nedjeljom ne rade, a da poslodavac sam može odrediti pet nedjelja koje on želi raditi. Mišljenja HGK-ovih članica su podijeljena. Dio trgovaca kaže da je RH dio jedinstvenog EU tržišta, a kako je članicama u okruženju nedjelja radni dan (Slovenija, Mađarska...) strahuju da bi posljedično moglo doći do odljeva potrošača i kapitala u te zemlje, posebice uz granična područja Slovenije, Mađarske i BiH. Promet na malo još nije na razini razdoblja prije recesijske 2008. Drugima je pak važnija zaštita dostojanstva radnika i smanjenju nelojalne tržišne utakmice i nisu za rad nedjeljom.
Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, potvrđuje kako ni među obrtnicima Ceha trgovaca nema ujednačenog stava. Primjerice, obrtnicima u turističkim područjima rad nedjeljom ključan je za poslovanje i opstanak jer taj dan imaju veći promet od svih ostalih dana u tjednu, dok je manje razvijenim područjima i dijelovima kontinentalne Hrvatske rad nedjeljom neisplativ.
– Treba naći način na koji će se rad nedjeljom regulirati tako da se ne diskriminira ni jedna skupina gospodarstvenika – naglasio je Ranogajec.