Razmjene su sve popularnije
Najpoznatiji program je “Erasmus“, koji omogućava odlazak na studij u Europu, no tu su i sveučilišni te fakultetski bilateralni sporazumi s kojima se može i “u svijet“
Oni koji su na razmjeni već bili kažu da nisu imali problema na fakultetu s priznavanjem položenih predmeta nakon povratka “Najbolje iskustvo u životu“, “Svatko bi to trebao probati“, “Prilika koja se ne propušta“... Tim riječima studenti koji su otišli na studentsku razmjenu uglavnom opisuju svoje inozemno iskustvo. Sve prednosti se, kažu, teško mogu nabrojiti, od stjecanja novih znanja do upoznavanja sa sustavom studiranja u drugim državama, stvaranja prijateljstava te upoznavanje novih jezika i kultura. Stoga ne čudi da sve više mladih želi iskoristiti ovu priliku koja im se nudi.
Važna stavka su troškovi
Najpopularniji program za razmjenu trenutačno je “Erasmus+“, no postoje i drugi za ostvarivanje mogućnosti studentske razmjene, poput bilateralnih razmjena temeljem međusveučilišnih i međufakultetskih sporazuma. Kao što i samo ime Erasmusa govori, riječ je o programu koji omogućava odlazak u neku od europskih država, dok se preko nekih drugih programa može ići u sve dijelove svijeta. – Osim što pridonosi akademskom i osobnom razvoju pojedinog studenta, studentska razmjena smatra se jednim od čimbenika koji pridonosi kvaliteti obrazovnog sustava i izgradnji Europe temeljene na znanju – poručuju sa Sveučilišta u Zagrebu čijih 600-tinjak studenata godišnje odlazi na razmjenu preko Erasmus programa. Ukupno se u Hrvatskoj nešto više od 1200 studenata godišnje odlučuje na takav važan životni korak, a u inozemstvu provedu jedan ili dva semestra. Ipak, mnogi su i dalje skeptični u vezi s odlaskom na tako dugo razdoblje, prije svega zbog razdvajanja od obitelji i prijatelja, a postoji i strah da će nakon povratka teško ponovno “uhvatiti ritam“na vlastitom fakultetu. No studenti koji su već bili na razmjeni tvrde kako je najbolje iskoristiti priliku bez puno razmišljanja. Za odlazak, kažu studenti, nije teško riješiti papirologiju, a ističu da nisu imali teškoća ni s priznavanjem položenih predmeta nakon povratku. Također, nekoliko mjeseci provedenih u inozemstvu sada im je svakako jako dobra stavka u životopisu. Kako bi im pomogli otkloniti nedoumice odgovarajući na pitanja koja imaju, sveučilišta, ali i njihove sastavnice imaju osnovane urede za međunarodnu suradnju. A jedna od najvažnijih stavki koja zanima studente su troškovi studiranja u inozemstvu, koji nisu nemali. Stoga većina programa mobilnosti studenata uključuje i mjesečnu stipendiju koja pokriva osnovne životne troškove. Tako- đer, neki od programa financiraju i povratni put, a studenti moraju uglavnom sami snositi tek troškove vize i osiguranja. Što se tiče Erasmus programa, visina mjesečne stipendije u pravilu varira od 350 do 500 eura mjesečno, ovisi o državi u koju student odlazi, pa će tako manji iznos dobiti oni koji idu u Poljsku, od onih koji će, primjerice u Skandinaviju.
I učenici, ali i profesori
Iako je na razmjene najpopularnije ići tijekom studija, treba istaknuti da sve više srednjih škola nudi mogućnost učeničkih razmjena, a tu su u duhu cjeloživotnog učenja i programi mobilnosti za nastavno i nenastavno osoblje na sveučilištima.