Policija EU bit će na hrvatskoj granici
Europa ubrzava tempo zaštite
Junckerov plan: osnovati europsku graničnu i obalnu stražu s 10.000 naoružanih pripadnika spremnih za razmještaj po vanjskim granicama i s ovlastima da djeluju izvan EU ako im to te zemlje dozvole // Europski graničari trebali bi biti spremni 2020., a zadatak će im biti zaustavljanje neovlaštenih prelazaka migranata iz jedne države članice EU u drugu
Na proljeće 2020. dok Hrvatska bude predsjedala Vijećem Europske unije, osim borbenih zrakoplova F-16 Barak za koje Vlada najavljuje da će početi čuvati hrvatsko nebo, i uklonjenih graničnih kontrola prema ostalim državama članicama EU, što Vlada također najavljuje u sklopu ambicioznog plana da Hrvatska 2020. uđe u schengensku zonu, mogla bi se pojaviti još jedna velika novost: europska granična straža koja čuva hrvatske granice, koje su istodobno i vanjske granice Europske unije.
Upravo takvu ideju, osnivanje europske granične i obalne straže s 10.000 naoružanih pripadnika spremnih za razmještaj po vanjskim granicama, ali i s ovlastima da djeluju u trećim zemljama izvan EU ako im to te zemlje dopuste (dakle, zemlje poput Srbije, Crne Gore ili BiH), sprema se iznijeti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u sutrašnjem govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom u Strasbourgu. I, kako se neslužbeno doznaje u Bruxellesu, Juncker želi da ti europski graničari budu spremni za početak rada 2020. godine, što je ubrzani rok u odnosu na sve planove koji su se dosad spominjali kad je bila riječ o takvoj ideji.
Povećane ovlasti
Trenutačno ne postoje europski graničari, nego svaka država članica ima svoju graničnu stražu, a europski propisi dopuštaju da se maksimalno 1500 nacionalnih graničara mobilizira i uputi na neku zajedničku, europsku zadaću. U budućnosti bi, međutim, postojala europska granična straža s 10.000 ljudi, a i ovlasti bi joj bile puno veće, a njezino raspoređivanje puno brže i učestalije. Ti novi europski graničari imali bi ovlasti i da sprečavaju neovlaštene prelaske migranata iz jedne države članice EU u drugu te da vraćaju odbijene tražitelje azila u zemlje izvan EU iz kojih su došli.
Tradicionalno su države članice bile skeptične prema takvoj ideji jer čuvanje svojih granica drže važnim dijelom svoga suvereniteta i nisu bile baš sklone prenijeti na neku EU razinu te vrlo dragocjene nacionalne ovlasti. Niti su dosad željele stvoriti mogućnost da im na njihove granice, u nekim primjerima možda čak i mimo volje nacionalnih vlada, dođu nekakvi europski graničari, dakle stranci.
No, migrantska kriza promijenila je takav tradicionalno oprezan stav država članica prema ideji europske granične straže, kaže nam jedan upućeni diplomat iz EU.
Za Hrvatsku je također važno da Europska agencija za graničnu i obalnu stražu (Frontex) dobije takve ovlasti da može djelovati izvan teritorija EU, s druge strane vanjskih granica, primjerice u BiH ili Srbiji kad se ondje okupe migranti koje treba spriječiti u masovnim ilegalnim prelascima u Hrvatsku i dalje u EU. Junckerov prijedlog, koji tek treba biti dogovoren i usvojen u Vijeću EU i EP-u, mogao bi ići u tom smjeru.
Novi ustroj europske granične straže trebao bi formalno biti predstavljen sljedeći tjedan na sastanku u Beču, nakon čega će uslijediti rasprava o prijedlogu izmjene postojeće uredbe, čime bi se broj policajaca povećao s 1500 na 10.000. Prođe li prijedlog, povećat će se broj policajaca s kojima će pojedina zemlja sudjelovati u radu europske granične straže. Hrvatska zasad ima obvezu sudjelovati sa 65 službenika granične policije te njih još 25 za povratak. Sada eu- JUNCKER ŽELI DA EUROPSKI GRANIČARI BUDU SPREMNI ZA POČETAK RADA 2020., ŠTO JE UBRZANI ROK U ODNOSU NA SVE RANIJE PLANOVE Trenutačno svaka država članica ima svoju graničnu stražu, a europski propisi dopuštaju da se maksimalno 1500 nacionalnih graničara uputi na zajedničku, europsku zadaću
ropske granične policijske snage rade tako da se stavljaju na raspolaganje Frontexu u roku od pet radnih dana nakon što izvršni direktor Frontexa i država članica EU koja traži pomoć usuglase operativni plan. Kad je riječ o trećim zemljama, koje nisu članice EU, Frontex je s njima sklapao posebne sporazume kako bi im mogao pomoći, a istodobno smanjiti pritisak na vanjske granice Europske unije. Tako su već Albanija i Makedonija parafirale nacrt sporazuma za operativnu suradnju s Frontexom, a nacrt sporazuma s Crnom Gorom usuglašen je na tehničkoj razini, sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom pregovori su u tijeku.
Nismo tražili pomoć
Hrvatska nije tražila pomoć europskih policijskih snaga u zaštiti granice, a po svemu sudeći to i ne kani učiniti jer – kako kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović – s eventualnim problemima na granici kadri smo se sami nositi. U prilog tomu govori podatak da je u nas 6500 graničnih policajaca, da se povlači europski novac za opremu granične policije pa bi do kraja ove godine trebalo biti isporučeno još 60 terenaca, 60 termovizijskih ručnih kamera, a na granici s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom bit će postavljene stacionarne kamere. Rad naše policije pohvalila je nedavno i njemačka kancelarka Angela Merkel rekavši da je “djelovanje hrvatske policije na vanjskim granicama Europske unije dokaz da je Hrvatska napredovala i da izvrsno obavlja svoj posao u zaštiti vanjskih granica”.