Nosi li Plenković u Pulu plan
Sjednica Vlade u četvrtak se održava u Puli, ali neizvjesno je hoće li se nakon nje biti barem tračka nade za otprilike 4000 radnika zaposlenih u škveru za spas brodogradilišta
Iz izjava minsitra Horvata može se tek zaključiti da je Danko Končar prekrižen kao potencijalni novi vlasnik Plan za spas Uljanika, ako ga imaju, u Banskim dvorima i dalje ne otkrivaju iako je sam premijer Andrej Plenković najavio da će ga predstaviti u četvrtak kada će u Puli održati sjednicu Vlade. Kompanije u grupaciji koja okuplja dva škvera, Uljanik i 3. maj, i dalje se suočavaju s blokiranim računima, a u petak bi trebala biti isplaćena plaća za kolovoz. Novac za više od 4200 radnika osiguran je činjenicom da je potrebnih 51 milijun kuna na sigurnom u Hrvatskoj poštanskoj banci. Ipak, nije sigurno na koji će se način transakcija provesti ako se ne osigura novac za deblokadu računa; ako ne bude plaće, sindikati prijete novim štrajkom.
EK ne vjeruje Končaru
Nema čarobnih rješenja za Uljanik, tako ga neće biti ni na sjednici Vlade u četvrtak u Puli, rekao nam je izvor iz Vlade. Osim da je osigurana plaća za kolovoz, još kada je namaknut novac za srpanj, nema drugih konkretnih novosti u sagi o Uljaniku koja je ljetos zatresla Pulu, a time i cijelu Istru. Po tome je očito da se Plenković zaletio kada je najavio konkretna rješenja za pulsku sjednicu. Iz izjava resornog ministra Darka Horvata zasad se može tek zaključiti da je Danko Končar prekrižen kao potencijalni novi vlasnik Uljanik grupe. – I ja i premijer jasno smo vam rekli da u ovom trenutku razgovaramo s onima koji su u svjetskoj brodograđevnoj industriji relevantan faktor. To su u ovom trenutku Nijemci, Kinezi, Korejci. Da, razgovara se s njima i razgovarat ćemo tako dugo dok ne nađemo modalitet kako oba brodogradilišta – i pulsko i riječko – dovesti u situaciju da funkcioniraju na tržišnim osnovama – poručio je Horvat ističući da je od početka govorio kako nije nemoguće promijeniti strateškog partnera naročito, dodao je, ako, prema riječima Europske komisije, ne dokažemo da on može financijski pratiti ovakav modalitet restrukturiranja. – EK vjeruje Vladi, ali postavlja pitanje glede kvalitete strateškog partnera – rekao je Horvat. Hoće li Vlada uskoro naći novog interesenta za ulaganje u hrvatsku brodogradnju, ostaje nejasno. Stručni krugovi tvrde da bi se stvar lakše riješila kada bi se zaista i razdvojila dva brodogradilišta, ono riječko od pulskog, pa pokušali naći vlasnici za svakog od njih pojedinačno. Talijanski graditelj brodova Fincantieri izrazio je u nekoliko navrata interes za 3. maj. Riječ je o financijski stabilnoj kompaniji u sektoru. Prošlu je godinu Fincantieri završio s neto dobiti od 100 milijuna eura koje je zaradio na prihodima većim od pet milijardi eura. Taj omjer ujedno pokazuje i koliko je niska profitabilnost europske brodogradnje, ali u prilog Talijanima ide i podatak da u knjigama narudžbi imaju oko devet milijardi eura vrijednog posla. Sindikati u riječkom škveru tvrde da su i dalje zainteresirani za preuzimanje, a ako je njihova ponuda zaista još na stolu, valjalo bi porazgovarati i s njima.
Nema novca ni prihoda
Horvat Talijane nije spominjao, ali jest najavio da će razgovarati s naručiteljima brodova iz Norveške i Kanade te pokušati zaustaviti otkazivanje narudžbi za brodove na kojima se već počelo raditi. – Cijelo vrijeme zagovaram da je ovakvom modalitetu ugovaranja, ali i financiranja izgradnje brodova i u Puli i u Rijeci došao kraj. Morat će se raditi na drugačiji način – poručio je Horvat odbijajući konkretno odgovoriti na pitanja novinara hoće li EK prihvatiti plan restrukturiranja koji im je poslala uprava Uljanik grupe ili će kompanija u stečaj. Da bi se taj scenarij izbjegao, morat će se osigurati neki oblik likvidnosti jer kompanija, kako konstantno upozoravamo, do kraja godine neće imati vlastite prihode. Bez prihoda i blokiranog računa ne može funkcionirati. Budući da ima 760 milijuna kuna dugova dobavljačima, ne može nabaviti ni repromaterijal. Uljanik stoga apelira na Vladu da im posudi još 90 milijuna kuna.
U 2016. ZA VRIJEME VLADA T. OREŠKOVIĆA I A. PLENKOVIĆA IZOSTALA JE RACIONALIZACIJA TROŠKOVA