Centar će pomoći edukaciji 15.000 djece
vrijedna 250 milijuna kuna, započela je prije godinu i pol, završit ćemo je između 10. i 15. listopada i bit će najljepša ulica u gradu. Za mjesec i pol ja ću je zvati zagrebački Champs Élysées – rekao nam je Bandić u intervjuu prije mjesec dana. Međutim, barem što se projekta Radničke tiče, ona bi se s Champs Élyséesom mogla usporediti eventualno po broju prometnih trakova. Planiraju se nova autobusna stajališta, rasvjeta i hortikultura, ali da će Radnička u skorije vrijeme postati jedna od najskupljih i najprestižnijih ulica svijeta, teško. A upravo su to Elizejske poljane, u kojima je kvadrat nekretnine oko 25 tisuća eura, a u kojima se nalaze najluksuznije gradske kavane, hoteli te trgovine najpoznatijih svjetskih dizajnera. Budući da će Radnička tim stopama, pravo je vrijeme za investiciju, barem dok je tamo kvadrat stana još uvijek ispod 1500 eura. Rast će vjerojatno cijena četvornog metra i u Blatu, gdje gradonačelnik planira izgraditi nacionalni stadion, koji će biti “bolji od Allianz arene”. Već tamo, kod raspadajuće Sveučilišne bolnice, postavljene su klupice, stolovi i roštilji na travnjaku koji je “zeleniji od onog na Wembleyju”, a što tik pokraj Wembleyja nedostaje, nego jedna Allianzica. Možda i kod nas ta osiguravajuća tvrtka kupi pravo na ime, ali osim toga, činjenice da će više klubova vrlo vjerojatno igrati na njemu te cijene izgradnje od 300 milijuna eura, koja bi mogla biti tu negdje, münchenski i naš stadion neće imati puno toga zajedničkog.
Bolji od Londona
Njemački je veći, uz njega je napravljen najveći parkirni kompleks u Europi, a gledatelji koji dolaze javnim prijevozom tik do njega imaju stanicu podzemne. Prednost zagrebačkog Plavog vulkana svakako je činjenica da će biti uvijek natkriven, a mogao bi i svijetliti u bojama kluba koji u njemu igra, bude li se zaista išlo da Allianz arena bude predložak. Ono što već svijetli jesu fontane kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice, protiv čije su se izgradnje Zagrepčani prvo bunili, a sad nemaju ništa protiv da u ljetnim mjesecima u njima “potoćaju” noge. Ove naše, koje se već na Google Mapsu prepoznaju pod imenom “Bandićeve fontane” napravljene su prije pet godina, naravno, po uzoru na rimsku Fontanu di Trevi iz 18. stoljeća. Hoće li se pokoji vodoskok smjestiti i pokraj Dinamova stadiona i bazena na Sveticama, još uvijek nije poznato jer projekt za tamošnji budući park još uvijek ne postoji, iako je gradonačelnik Bandić već najavio da će biti bolji od londonskog Hydea u kojem fontana ima. A dok se čeka realizacija, Svetice propadaju jer, nakon pompozno najavljenog nogometnog kampa 2014. godine i pripremanja terena za nj, od cijelog se projekta odustalo prošle godine. Kad bi Svetice trebale postati Hyde park, još se uvijek ne zna, baš kao ni kad će se početi gradnja Centra za gospodarenje otpada u Resniku. Nakon što su godinama prosvjedovali, tamošnji stanovnici uspjeli su prije godinu dana gradske vlasti natjerati da odustanu od planirane spalionice otpada, koja se trebala graditi po uzoru na onu u Beču. Najmodernije nakon Berlina, postrojenje je to u kojem se proizvodi struja za 25 tisuća kućanstava, a na nju se grije dodatnih čak 50 tisuća kućanstava. Već prije pet godina tamo se recikliralo 40 posto otpada, a deset posto više cilj je Hrvatske do 2020. godine pa će se dio bečkog koncepta ipak preuzeti kod gradnje centra u Resniku. Cilj je projekta mališane s Aspergerom, Downom ili ADHD-om uključiti u školski sustav tako da se osjećaju da pripadaju razredu Hana Ivković – Zašto ispit traje samo pola sata? Meni se piše sat vremena – upitala je učiteljicu Jelena, učenica drugog razreda osnovne škole. Dok se većina druge djece prilagodi onome što ne razumije, ona to ne može. Jelena, naime, ima Aspergerov sindrom, poremećaj autističnog spektra, i jedna je od 15.000 djece s posebnim obrazovnim potrebama u Zagrebu koja sudjeluju u redovnoj nastavi. Da bi pomogao učiteljima, odgojiteljima i drugima koji s njima svaki dan rade, Renato Petek, zastupnik u Gradskoj skupštini, potaknuo je osnivanje zagrebačkoga Centra za inkluzivni odgoj i obrazovanje. – Ta bi ustanova putem savjetovanja i radionica educirala učitelje, pedagoge, odgajatelje i roditelje kako djecu s posebnim obrazovnim potrebama, bilo da je riječ o Aspergeru, ADHD-u ili Downovu sindromu, uključiti u školski sustav tako da se od najranijih nogu osjećaju da pripadaju razredu. No pritom se ne smije zaboraviti na njihove posebne potrebe – objasnio je Petek djelatnosti centra, za koji se nada da će biti otvoren već sljedeće godine. Još jedna važna djelatnost ustanove, naglasio je, sustavno je praćenje djeteta i podrška od vrtićke dobi pa sve do fakulteta i zaposlenja. – Nitko ne prati koliko je točno djece s posebnim obrazovnim potrebama u vrtiću, a koliko u
Važna je djelatnost ustanove i sustavno praćenje od vrtićke dobi do fakulteta i zaposlenja
osnovnoj školi. Nitko ne obraća pažnju na razvoj njihove prilagodbe. Nitko s njima ne radi sustavno i kontinuirano. Kroz centar se nadamo to promijeniti – dodao je. Centar je dobio zeleno svjetlo Skupštine, a trebao bi djelovati u sklopu gradskoga Ureda za obrazovanje. Predviđeno je da se financira dijelom iz gradskog proračuna, a dijelom iz europskih fondova.