MULTIMEDIJSKI PROJEKT VEČERNJEG LISTA

PREDSTAVLJAMO DESET STRUČNJAKA KOJI ZNAJU ŠTO NAS ČEKA ZA 50 GODINA

Dosadašnje znanstveno utemeljene činjenice i razvoj tehnologije u svim aspektima našeg života temelji su za dugoročno planiranje futurologije - smjera u kojem će se u budućnosti razvijati znanost, medicina, školstvo, religija, političke stranke, vojska, načini komunikacije, ali i čovjek - u svom poimanju društva, odnosa i seksologije. Što nas čeka u svijetu, ali i Hrvatskoj za točno 50 godina pitanje je na koje će odgovore ponuditi upravo Večernjak u svom novom multimedijalnom projektu pod nazivom “2068. - pogled u budućnost Hrvatske i svijeta!” Znanstvena hrabrost temeljna je nit vodilja deset vrhunskih i svjetski priznatih autora koji će tijekom listopada, studenog i prosinca u Večernjem listu objaviti eseje pokušavajući u različitim područjima predvidjeti buduće trendove i razvoj. Riječ je o stručnjacima iz različitih područja koji su se odvažili sudjelovati u svjetskom trendu - futurologiji! U današnjem Večernjem listu donosimo njihove životopise, ali i ključne teme njihovog viđenja svijeta i Hrvatske za točno 50 godina!

SVATKO ĆE SE MORATI OBRAZOVATI DO KRAJA ŽIVOTA, MOĆI ĆE SE IZLIJEČITI MNOGE BOLESTI I POBOLJŠATI LJUDSKA SVOJSTVA

ZNANOST

Napredak znanosti u idućih 50 godina u najvećoj će mjeri ovisiti o financijskim sredstvima koja se budu ulagala u istraživanja, te o potrebi odgovaranja na nove izazove u 21. stoljeću. Ako se ekonomski rast nastavi većinom predstojećeg razdoblja i ne bude ratova, tada će se i za istraživanja i razvoj izdvajati sve više novca. Države će pritom ulagati u sve efikasnije dobivanje i korištenje energije i prelazak na obnovljive oblike energije.

Znatna sredstva ulagat će se u ubrzanje rada i procesne moći računala i mogućnost pohrane i analize sve veće količine podataka. Umjetna inteligencija i robotizacija omogućit će automatizaciju mnogih poslova. Zbog daljnjeg rasta stanovništva u Africi i dijelovima Bliskog istoka i Jugoistočne Azije, bit će potrebno naći nova rješenja za stanovanje i transport.

Doći će do nezapamćene tranzicije na tržištima rada, te će se svatko morati cjeloživotno obrazovati kako bi mogao stjecati prihode, ali vjerojatno će se eksperimentirati i s univerzalnim minimalnim dohotkom. Ljudi će sve češće raditi od kuće. Država će snažno investirati u unapređenja sigurnosti i kvalitete hrane i zaštitu pitke vode. Posebni napori čekaju znanstvenike u smanjenju onečišćenja zraka, te zbrinjavanju i recikliranju otpada i čišćenju mora i oceana od plastike, kao i praćenju klimatskih promjena. Privatni sektor predvodit će istraživanja svemira, biomedicinska istraživanja, daljnji razvoj virtualne stvarnosti i videoigara, uvođenje novih oblika novca, te inovacije u komunikaciji i zabavi.

MEDICINA

Napredak medicine u idućih 50 godina izuzetno je teško predvidjeti, iako je sasvim izvjesno da će on biti vrlo značajan. Očekuju se veliki prodori u temeljnim istraživanjima i bolje razumijevanje prepreka znatno duljem životnom vijeku, te uzrocima starenja i bolesti.

Zahvaljujući istraživanjima matičnih stanica, postoji velika vjerojatnost da će se istrošeni organi moći regenerirati ili zamjenjivati novima, stvorenima u laboratoriju.

Istraživanje genoma i CRISPR metoda morali bi postupno omogućiti popravljanje mutacija koje se nakupljaju s vremenom, te moguće odgovore na probleme starenja.

Integracija čovjeka i elektronskih uređaja mogla bi nam omogućiti dodatna osjetila, kao i veliko poboljšanje postojećih svojstava, što uključuje i inteligenciju i pamćenje. Sve boljim razumijevanjem vlastite genske upute, kao i one drugih vrsta, postat će moguće izliječiti mnoge bolesti, ali i umjetno poboljšavati svojstva s kojima se rađamo.

Moći ćemo našem genomu čak i dodavati nova svojstva, koja već koriste drugim vrstama na Zemlji. Konačnim razumijevanjem genske upute, moći ćemo čak i sami dizajnirati neka nova, još nepostojeća svojstva.

Dijagnostika mnogih bolesti znatno će se poboljšati, kao i mogućnosti njihova liječenja, a pritom će molekularne metode prevencije i individualiziranog liječenja imati sve veću prednost pred kliničkom medicinom kakvu poznajemo danas.