NOVI PRITISAK NA PLENKOVIĆA Desnica traži da Vlada odbaci sporazum o migrantima
Kritičari prijete
Globalni sporazum u domaćoj politici postat će nova Istanbulska konvencija
Komentar S. Veljković
Međunarodni se dokumenti ne bi trebali zloupotrebljavati u dnevnopolitičke svrhe
Hoće li Hrvatska prihvatiti Globalni sporazum za sigurne, uredne i regularne migracije u čijoj je izradi aktivno sudjelovala? Riječ je o sveobuhvatnom dokumentu Ujedinjenih naroda i on nije pravno obvezujući za države članice, a donosi niz preporuka i instrumenata koje svaka država može – ali i ne mora – primijeniti i uvrstiti u svoje zakonodavstvo.
Rok 10. prosinca
No iako je riječ o pravno neobvezujućem dokumentu, koji sve odluke koje se tiču migracijske politike – između ostalog i onu koliko će migranata primiti na svoje tlo – potpuno prepušta suverenim državama, u posljednje vrijeme izaziva kontroverze raznim tumačenjima, poput onoga da bi po njemu Hrvatska trebala primiti mnogo – a govori se o milijunima – migranata. Istodobno, potpisuju se peticije protiv Globalnog sporazuma, a pojačava se i politički pritisak na predsjednicu i Vladu da od njega odustanu.
Kritike su se pojačale i nakon što su neke države, poput SAD-a, Mađarske pa sad i Austrije, najavile da ga neće prihvatiti. Vrlo je lako moguće da Globalni sporazum u domaćoj politici postane nova Istanbulska konvencija. Sadržaj Sporazuma usuglašen je na Općoj skupštini UN-a u srpnju, a za cilj ima stvoriti međunarodni okvir za upravljanje migracijama.
U Hrvatskoj je za Globalni sporazum zaduženo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te ga ono i priprema, no ministrica i potpredsjednica Vlade Marija Pejčinović-Burić dva je dana – odnosno do zaključenja ovog broja – odbijala odgovoriti na naša pitanja i pojasniti hrvatski stav o Sporazumu. Saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović pozvao je prije nekoliko dana predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović da ne potpiše Globalni sporazum za sigurnu i urednu migraciju jer ga smatra “dodatnim vjetrom u leđa novim migracijama”. No treba pojasniti nekoliko pojmova.
Države članice ovlastile su EU da u njihovo ime – kao jedan glas – pregovara o Sporazumu kako bi se unijele europske vrijednosti i ciljevi iz zajedničke europske migracijske politike. Globalni sporazum o migracijama se ne potpisuje. Kako je riječ o pravno neobvezujućem dokumentu, on se prihvaća na političkoj razini, čime šefovi država i vlada konstatiraju izazove s kojima se suočila međunarodna zajednica i njime nastoje pridonijeti ujednačavanju prakse i uvođenju bolje kontrole nad njegovim posljedicama.
U Hrvatskoj bi ga trebala prihvatiti Vlada svojim aktom, a predstavnici svih država koje ga podržavaju svečano bi ga prihvatili na skupu u Marrakechu od 10. do 11. prosinca. Kritičari napominju da je problem to što se u Sporazumu navode migracije kao ljudsko pravo. No u Sporazumu se vrlo jasno navodi da se njime ne postavljaju uvjeti ni obveze ni jednoj državi da mora prihvatiti migrante, da se njime ne odlučuje koja će država koga primiti niti govori o tome da države nemaju pravo zaštititi svoje granice. Suverenost svake države u upravljanju migracijama apostrofirana je kao jedan od glavnih principa Sporazuma.
Migracije kao ljudsko pravo
SAD se odmah povukao iz Sporazuma, a Mađarska je otklon od njega najavila još ljetos. – Sporazum podržava migracije i smatra tu mogućnost temeljnim ljudskim pravom, a iz perspektive Mađarske to je neprihvatljivo. Sporazum je pogrešan i nije pravno obvezujući – objasnio je tada mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó.
No ni Austrija neće poslati izaslanika na svečanost potpisivanja u Maroko jer sporazum smatra neodgovarajućim za reguliranje migrantskih pitanja. Austrijanci strahuju od gubitka suvereniteta u migrantskoj politici i brisanja razlike između legalne i ilegalne migracije.
I Poljska razmišlja o otklonu od Sporazuma.