GUŠE NAS DIVLJA SMETLIŠTA Čim se jedan deponij sanira, nikne drugi
Saniraju jedno, pa nikne drugo. A ponekad i ono staro ponovno “oživi”. Ilegalni deponiji ozbiljan su problem Gradske četvrti Sesvete, u kojoj ulice i druge javne površine često služe kao odlagalište. I to ne samo stanovnicima teritorijalno najveće zagrebačke četvrti u kojoj živi 70 tisuća ljudi već i građanima iz drugih dijelova Zagreba. Shvatili su to vijećnici četvrti kad su jednom prilikom komunalnim redarima prijavili poveću hrpu smeća, a od njih su dobili povratnu informaciju da su pronašli uglavnom stari namještaj te vizitku u ladici jednoj stola.
Ima i opasnog azbesta
– Nazvali su broj koji su pronašli i ispalo je da je vlasnik namještaja iz Donjeg grada. Čovjek je jednoj firmi platio da mu odnesu namještaj koji je htio baciti, a oni su potom sve jednostavno izbacili na cestu na rubu grada – kaže Stjepan Kezerić, predsjednik Vijeća gradske četvrti Sesvete, dodajući da je vlasnik namještaja dobio nalog da ga ukloni s javne površine, što je i učinio.
Sesvete su, ističe Kezerić, najveće ilegalno odlagalište u gradu, a često se s pojedinih lokacija zna odvesti i više od stotinu kubika raznog smeća. Veće količine pojavile su se nedavno u Starom Brestju, u produžetku Horvatove, između Sesvetske Selnice i Dumovca, u Sesvetskom Kraljevcu, odnosno u Strojarskoj ulici i križanju puta prema Posavečkoj šumi... Problem su i kontejneri kod mjesnog groblja u Vugrovcu, koji su postavljeni kako bi se onamo odlagao otpad nastao nakon njegova čišćenja, poput lampiona, osušenog cvijeća i starih vijenaca, no postali su mamac za odlaganje i drugog smeća pa je površina uz spremnike vrlo brzo postala divlje smetlište. – Građani gotovo svakodnevno dojavljuju neku novu lokaciju, a kad reagiramo i deponij se očisti, zna se dogoditi da komunalne redare već idući dan dočeka slična slika. Problem je to što redari ne mogu sankcionirati počinitelje i kad ih zateknu na licu mjesta jer ih ne smiju legitimirati. Situacija u Sesvetama zasigurno bi se promijenila kad bi se komunalcima proširile zakonske ovlasti i kad bi se povećale kazne počiniteljima – napominje Kezerić. Dojave dobivaju i članovi udruge Zelene i plave Sesvete, koji kažu kako je najveći problem u ilegalno bačenom građevinskom otpadu, među kojim ima i opasnog azbesta, a najrecentniji je primjer na stotine kubika takvog otpada kod bivše tvornice Sljeme i u blizini Novog Jelkovca. Nepripadajući otpad zatiču vijećnici gradske četvrti i na zelenim otocima, no izvan spremnika za papir, plastiku, staklo i tekstil. – Uglavnom je riječ o krupnom ili miješanom komunalnom otpadu, pa apeliramo na pojedine sugrađane da to ne rade. Ako moraju nekamo odložiti krupniji otpad, mogu ga donijeti u reciklažno dvorište u Jelkovečkoj, kod sajmišta – govori Kezerić.
Treba naći pogodne lokacije
Vijeće gradske četvrti predložilo je Gradu Zagrebu i postavljanje mobilnog reciklažnog dvorišta u naselju Popovec, u Varaždinskoj ulici, kako bi se time obuhvatio prostor od 17 mjesnih odbora na području sjeveroistoka grada.
– Cilj je pronaći još pogodnih lokacija za reciklažna dvorišta, no i u tu postoji problem. Grad ne posjeduje parcele koje bi udovoljavale potrebnim uvjetima, pa se sad traže privatne koje bi se mogle otkupiti ili unajmiti – objašnjava Kezerić.
Kako bi stanovnicima omogućili da papir ne moraju nositi do zelenih otoka, već da ga mogu odvojiti na kućnom pragu, Čistoća je podijelila više od šest tisuća spremnika, a na odvajanje su se stanovnici, dodaje Kezerić, već privikli. Podijeljeno je i 2814 kompostera za biootpad, i to u Mariborskoj ulici i odvojku, Trakošćanskoj, Kašićevoj i Varaždinskoj cesti, a velik broj kućanstava kompostira u komposterima koje su osmislili sami.