BOŽINOVIĆ I KUŠČEVIĆ: SPREMAMO ODGOVOR

Može ministar misliti o radu pučke pravobraniteljice što god hoće, ali nedopustivo je ignorirati bilo koju državnu instituciju, k tomu ustavnoga ranga i to opunomoćenicu Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda. Lora Vidović se u tekstu o relativizaciji zločina NDH i izostanku reakcije državnih tijela nakon što je Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima objavilo preporuke u svome Dokumentu dijaloga požalila kako joj iz tri ministarstva – unutarnjih poslova, uprave i branitelja – ne odgovaraju na upite. Jučer smo i mi potražili objašnjenje jer to govori i o njihovu odnosu prema ustavnom poretku RH, za koji je poražavajuće da državne institucije međusobno ne komuniciraju. Bez obzira na razloge. Prema Zakonu o pučkom pravobranitelju, posao Lore Vidović je da razmatra postojanje “nezakonitosti i nepravilnosti u radu državnih tijela...”. Ona “ima pravo dobiti informacije te ima pravo uvida u podatke i dokumente” državnih tijela. Ako ministarstva ne poštuju hrvatski Ustav i zakon u odnosu na pučku pravobraniteljicu, što onda mogu očekivati građani.

Poruke Plenkovićeva Vijeća

Pravobraniteljica argumentira svoje tvrdnje o pojavnosti obilježja mržnje, te o pojavama neadekvatnog reagiranja državnih tijela, pa nakon proteka osam mjeseci otkad je Vijeće premijera Andreja Plenkovića donijelo preporuke, proziva ministarstva da nisu poradila na izmjenama zakona. Ministarstvo uprave pitala je imaju li u planu mijenjati Zakon o udrugama vezano za upotrebu pozdrava “za dom spremni” u statutu nekih udruga, to više što su gradskim uredima svojedobno dali uputu da dok Vijeće ne donese preporuke, registriraju takve udruge. MU nam odgovara kako će postupiti u skladu s preporukama Vijeća, dok je odgovor na pitanja pučke pravobraniteljice u pripremi. MUP je upitan zašto se ne žale na oslobađajuće presude u predmetima gdje je sporna uporaba pozdrava “za dom spremni”. Nama je MUP odgovorio kako je Ured ravnatelja policije u lipnju, a PU splitsko-dalmatinska u listopadu odgovorila Lori Vidović, dok su preostale upite proslijedili na 20 uprava i, zbog opsežnosti traženih podataka, nakon analize optužnih prijedloga poslat će odgovor čim budu u mogućnosti. DORH je prozvan što ne diže optužni prijedlog za prekršaje u kojima policija ne reagira. Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić objasnio nam je kako su još ljetos na sjednici njihova kaznenog odjela o tomu raspravljali i rezultat toga je zauzeto shvaćanje koje je zamjenik GDO-a Darko Klier prezentirao na državnoodvjetničkom skupu u Šibeniku. Sažeto, državna odvjetništva ne nadziru rad MUP-a i drugih tijela nadležnih za iniciranje prekršajnih postupaka i ako oni ne postupaju, to je na njima. U protivnom, državna odvjetništva bila bi nadležna za sve prekršaje pa bi bili nadležni i za prekršaje nepoštivanja komunalnog reda. ODO bi jedino ako u povodu prijave zaključi da nema kaznenog, ali postoji prekršajno djelo, samo iniciralo prekršajni postupak temeljem dostupnih podataka. Ministarstvo branitelja Vidović je pitala o financiranju udruga koje su “revizionistički nastrojene” te o odavanju počasti i pripadnicima vojske NDH ubijenima u partizanskim zločinima. Ni nama nisu odgovorili.

Kazneni okvir je dostatan

Ministarstvo pravosuđa odgovorilo nam je kako Kazneni zakon u članku 325. inkriminira javno poticanje na nasilje i mržnju, čime je inkriminirano i javno odobravanje, poricanje ili znatno umanjenje kaznenog djela genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjerenog prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili njezina pripadnika. To se kazneno djelo može počiniti putem svih medija, na javnom skupu i na drugi način kojim se javno potiče ili čini dostupnim letke, slike i druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju uperenu prema spomenutim skupinama ljudi. Za MP članak 325. KZ-a predstavlja “dostatan kaznenopravni okvir za procesuiranje uz napomenu da će svaka državnoodvjetnička i sudska odluka ovisiti o utvrđenim okolnostima svakog pojedinog slučaja”.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja odgovorilo nam je da rade na usklađivanju Zakona o grobljima s preporukama Vijeća nakon što je 25. listopada okončana javna rasprava o Obrascu prethodne procjene. “Cilj je propisivanje posebnih administrativnih pravila ponašanja na grobljima kad se radi o natpisima kojima se propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija na RH od 1991. do 1995. ili se veliča sama ta agresija i/ili velikosrpstvo.” Namjera je spriječiti i ukloniti natpise koji propagiraju te ideje, te MGPU napominje da su i ostali simboli već zakonom zabranjeni te inzistiraju da ih se poštuje.