HERNÁDI NA TJERALICI ZNAK JE DA PUTIN ŽELI PREUZETI INTERPOL?

Je li Hrvatska naljutila mađarskog predsjednika Viktora Orbána? Je li Orbán naljutio Hrvatsku? Taman je izgledalo da su odnosi dviju država u uzlaznoj putanji, iako nije riješena kost razdora, Ina, i sve što ona posljedično nosi, kad je iz Mađarske stigla vijest da je tamošnji premijer i ljutit i razočaran i nimalo entuzijastičan prema Zagrebu. Zanimljiva je kronologija događaja. Orbán je svoj govor u kojem je napao Hrvatsku da diže problem Ine i MOL-a na političku razinu, a ne ostavlja je na ekonomskoj, kao što to on čini, održao u petak. Tad je vrlo suzdržano i bez ikakvog žara govorio o svom posjetu Zagrebu. Tek dan poslije Interpol je donio odluku o vraćanju crvene tjeralice za Hernádijem. – S Hrvatskom dugo nismo uspjeli održati bilateralni sastanak. U prosincu će se održati sastanak Srednjoeuropske inicijative, valjda se to tako zove. Riječ je o staroj inicijativi za međunarodnu suradnju srednjoeuropskih država i bila je važna tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća iako se u međuvremenu ohladila. Svi su uključeni, od Talijana do Bugara. I ako bude taj sastanak za dva tjedna, ići ću u Zagreb i održat ćemo sastanak – kazao je. Oni koji su nazočili govoru, kažu da je djelovao toliko rezerviran da su se zapitali hoće li doći u Hrvatsku. Jučer je ministar Tomislav Ćorić prokomentirao slučaj riječima “Ma kakva ljutnja, samo dobre vibracije” i najavio da se mađarskog premijera očekuje u Hrvatskoj 3. prosinca. U međuvremenu, s druge strane, pojavljuju se druga gledanja na Interpolovo vraćanje šefa MOL-a na crvenu tjeralicu. Kamran Bokhari, sigurnosni analitičar iz kanadske Ottawe koji – između ostalog – predaje kanadskim časnicima, objavio je u vodećim svjetskim novinama – poput Wall Street Journala, Independenta i Guardiana, članak o opasnosti koju Rusija predstavlja za Interpol i koja se najbolje vidi u odnosu prema Zsoltu Hernádiju. Putin želi preuzeti Interpol i preko njega manipulirati i strateški utjecati te je osobno odabrao i pripremio jednog od svojih generala, Aleksandra Prokopčuka, da preuzme to tijelo. Iako je pokušaj propao, general je i dalje visoko pozicioniran u Interpolu, piše Bokhari. – Najnoviji i najvažniji primjer je Zsolt Hernádi. Kako se Interpol predomišlja oko ovog slučaja, bilo bi komično da upravo on ne pokazuje aspekt ruske strateške ekspanzije u Europsku uniju. Hernádi je opet na Interpolovoj crvenoj listi, a optužbe su ponovno iste kao i 2016., kad su ga s nje maknuli – ističe. Da bi se shvatio taj paradoks, treba promotriti energetsku sigurnost Europske unije, sektor koji bi, padne li pod punu kontrolu Kremlja, otežao europskim sudovima i diplomatima da sankcioniraju Putina i njegove saveznike, kaže. Kad je Hernádijev MOL potukao ruske kompanije Gazprom i Rosneft i investirao u Inu 2009., to je dokinulo Putinovu ambiciju koja se sastojala u tome da želi ruske kompanije vidjeti kao najjače energetske kompanije u EU. Umjesto tog plana, Rusija sve nade polaže u poništenje ugovora MOL-a i hrvatske vlade, što bi ruskim kompanijama dalo mogućnost da preuzmu MOL-ov dio. – I kako je MOL oklijevao svoj udio prodati Rusima, jedina druga opcija bila je ta da se ospori ugovor pod optužbom da je nastao kao rezultat mita – kaže. Izgleda da se Hrvatska zagrijala za ruske ponude jer je rekla da želi otkupiti dionice od MOL-a i naći novog strateškog partnera, zaključuje. – Otkad su krenuli problemi, Gazpromov Aleksej Miler posjetio je Hrvatsku, Putin je osobno odlikovao zagrebačkog gradonačelnika dok se ruski veleposlanik hvali da Rusija može učiniti više za Hrvatsku nego SAD i EU zajedno – piše i dodaje: – Potom se ponovno vraća crvena tjeralica za Hernádijem. To je mafijaško ponašanje koje je potvrdio Interpol. Poruka je jasna: Balkan i istočna Europa su rusko dvorište. Posebno kad je riječ o energetici. No, postoji i druga strana priče. Kako je Večernji objavio, da bi vratili crvenu tjeralicu za šefom MOL-a Zsoltom Hernádijem, koju su povukli nakon intervencije mađarskih ministara i samog Hernádija, Interpol je od Hrvatske 2016. tražio da se unaprijed obveže da će platiti sve troškove ako mađarski poduzetnik tuži Interpol. Takvo što nikada nije traženo ni od jedne države članice Interpola i predstavlja opasan presedan. Također, u izvješću Interpola naveden je i politički pritisak Mađarske da se odbaci tjeralica. – U rujnu 2016. veleposlanik Mađarske u Francuskoj kontaktirao je Glavno tajništvo Interpola. Na sastanku održanom na veleposlanikov zahtjev, izrazio je mađarske rezervacije prema mogućoj ponovnoj objavi crvene tjeralice. Mađarska pozicija je postala službena u zajedničkom pismu koje su potpisali ministri vanjskih poslova te pravosuđa te ga 26. rujna 2016. poslali Glavnom tajništvu. Kao jedan od argumenata, naveli su važnost MOL-a za mađarsko gospodarstvo i štetu nanesenu MOL-ovu predsjedniku. Detaljno su iznijeli kaznene postupke u Hrvatskoj i zaključili da su trenutačni postupci u Hrvatskoj protiv principa da se istoj osobi dva puta ne može suditi za istu stvar. Temeljeno na tome, Interpol je blokirao crvenu tjeralicu u studenome 2016. – kaže se u Interpolovu izvješću. Zadnja preporuka Interpola – kojega su i Hrvatska i Mađarska optuživale za politizaciju – bila je ta da države riješe problem na nadležnom europskom forumu. Europski je sud naložio Mađarskoj da postupi po Europskom uhidbenom nalogu, Mađarska je to učinila i odbila predaju Hernádija. Novi test odnosa bit će početkom prosinca i očekivani dolazak Orbána u Hrvatsku gdje redovito ljetuje, ali službeno nije bio od 2011.