Iz državne službe ne žele u mirovinu
Zaposlenici stariji od 50 godina koji rade u privatnom sektoru dvaput su skloniji razmišljati o što ranijem umirovljenju od zaposlenika u javnom sektoru. Jedan je to od zaključaka znanstvenog rada Marijane Bađun s Instituta za javne financije i Šime Smolića s Ekonomskog fakulteta Zagreb koji su prvi u Hrvatskoj pokušali istražiti razloge zbog kojih hrvatski radnici odlaze u prijevremene mirovine. Istraživanje je uključilo zaposlene u dobi od 50 do 61 godine za žene i od 50 do 64 godine za muškarce, a ispalo je da su Hrvati radišniji nego što to domaći političari nastoje prikazati. Samo 36 posto hrvatskih radnica i radnika izjavilo je da planira ići u prijevremenu mirovinu, za razliku od 80 posto Slovenaca ili 65 posto Talijana i Poljaka, 60 posto Francuza ili svaki drugi Nijemac ili Austrijanac.
Pooštreni uvjeti
Hrvatska već dulje vrijeme pokušava obeshrabriti prijevremene mirovine, jer su od četiri od deset postojećih umirovljenika ljudi koji su iskoristili pravo na prijevremenu mirovinu, bilo da su otišli u invalidsku (svaki četvrti umirovljenik) ili u prijevremenu starosnu. Država je prije nekoliko godina prvo pooštrila uvjete za invalidsku mirovinu, a sad je Vlada najavila veću penalizaciju prijevremenih mirovina. Od iduće će godine radnici i dalje moći odlaziti u prijevremenu mirovinu pet godina prije uvjeta za starosnu, uz uvjet da skupe 35 godina staža, no mirovina će im biti niža 0,30 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, odnosno 3,6 posto po godini. Za pet godina smanjenje će biti 18 posto. Autori studije, međutim, zaključuju da promjene mirovinskog sustava kojima