ZAPOSLENIH UMIROVLJENIKA DVA PUTA VIŠE
Većina europskih zemalja produljila je radni vijek iznad 65 godina, a kao priprema za takve odluke provedena su i brojna istraživanja koja su pokazala da je otprilike trećina radnika spremna ostati na poslu i nakon što stekne uvjete za mirovine. U Hrvatskoj se do rujna ove godine zaposlilo oko 5 tisuća umirovljenika, i to na četiri sata. Takva je mogućnost po sadašnjim propisima dana samo osobama koje su u starosnoj mirovini, no od iduće godine četiri bi sata, uz zadržavanje dotadašnje mirovine, mogli raditi i oni koji su u prijevremenoj mirovini. Šest od deset zaposlenih umirovljenika su muškarci, svaki peti zaposleni umirovljenik, odnosno njih 1110 iz skupine je stručnjaka i znanstvenika, druga branša u kojoj rade umirovljenici je trgovina s 818 zaposlenih, a treća zdravstvo s 579 ljudi starijih od 65 zaposlenih na pola radnog vremena. Na poslovima prijevoza i skladištenja 374 su zaposlena umirovljenika, u prerađivačkoj industriji njih 479, građevinarstvu 579, ali i u turizmu 329 umirovljenika. U dvije se godine broj zaposlenih umirovljenika udvostručio. bi ranije umirovljenje bilo manje privlačno nisu dovoljne. – Naša je analiza pokazala da, među 18 zemalja koje su 2015. bile obuhvaćene SHARE istraživanjem, Hrvatska prednjači po udjelu umirovljenika koji su otišli u mirovinu zato što im je to bilo ponuđeno (uz otpremninu). Riječ je o tzv. nedobrovoljnom umirovljenju, pri čemu se “troškovi” ekonomskog restrukturiranja prebacuju na mirovinski sustav. Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da bi mnogi hrvatski zaposlenici bili voljni raditi dulje kada bi bili bolje obrazovani, imali bolje poslove i bili boljeg zdravlja. Sve su to područja u kojima su Hrvatskoj potrebna znatna poboljšanja – komentira Bađun.
‘Nezaslužena kazna’
Udio zaposlenih starijih od 50 godina u javnom sektoru kreće se oko 46 posto, a u privatnom je nešto ispod 30 posto, za koji se vežu veća nesigurnost posla i teži uvjeti rada. Istraživanje koje je 2017. proveo Eurofound pokazalo je da se 70 posto hrvatskih građana u dobi od 56 godina osjećalo sposobnim raditi sljedećih pet godina. Kad je riječ o ljudima koji su u mirovini, trećina Danaca, više od petine Šveđana i 16 posto prijevremeno umirovljenih Švicaraca napustili su posao jer su željeli uživati u životu. Takav odgovor dalo je samo jedan posto hrvatskih umirovljenika. No, zato je svaki peti hrvatski umirovljenik kao razlog za odlazak s posla naveo zdravstveno stanje i samo su Austrija i Portugal imali veći postotak u toj kategoriji. – Kada provode daljnje reforme, nositelji politike moraju prepoznati heterogenost među starijima i moraju uzeti u obzir da je ulazak u mirovinu često potaknut lošim gospodarskim restrukturiranjem. Smanjenje prijevremene mirovine može se doživjeti kao nezaslužena kazna – navode Šime Smolić i Marijana Bađun.