Britanska premijerka May dodatno popustila Uniji
Svijet
obavještajne službe, a nakon dvije godine i preminuo.
– General pukovnik Igor Korobov bio je krasna osoba, vjeran sin Rusije i domoljub prema svojoj zemlji – ustvrdio je ruski ministar obrane Sergej Šojgu, ne odajući detaljnije od koje je bolesti Korobov doista preminuo.
Iako je nekadašnji KGB, odnosno sadašnji FSB, najpoznatija ruska sigurnosno-obavještajna služba, poznata iz filmova kao pandan američkoj CIA-i, ruski je GRU svakako jedna od moćnijih obavještajnih zajednica na planetu. Uostalom, riječ je o organizaciji koju je još 1918. osnovao Lav Trocki, a koja vodi cjelokupnu vojnu obavještajnu službu, uključujući prikupljanje podataka iz izvora izvan Rusije.
Pod njenom su “kapom” i obavještajne stanice za koje se zna da postoje, poput onih na Kubi, ali i u nekadašnjim zemljama Sovjetskog Saveza, a danas članicama NATO-a poput Estonije, Litve i Letonije. Sama je služba bila uvijek obavijena velom tajne, pa se do pada komunizma u ruskoj javnosti i nije znalo za GRU iako su na Zapadu postojali vrlo ograničeni podaci o njezinu djelovanju. Inače, pod GRU-om se nalaze i postrojbe Spetznaza, elitne vojne jedinice za specijalne namjene.
Blamaža u Britaniji
Upravo pod vodstvom Korobova GRU je doživio jedan od svojih većih udaraca u novijoj povijesti. Naime, GRU je optužen da je izveo napad kemijskim otrovom na ruskog dvostrukog špijuna Sergeja Skripala u Velikoj Britaniji. Nije bilo previše dokaza o ruskoj umiješanosti u tu priču, a sumnjiva je bila i činjenica da su Skripal i njegova kći preživjeli trovanje jednim od najjačih bojnih otrova današnjice. No uskoro su se pojavile snimke s nadzornih kamera u Salisburyju, na kojima su prepoznata dva Rusa, inače visoka časnika GRU-a. Oni su se nevješto branili kako su u Britaniji, u malo poznatom gradiću, bili na turističkom putovanju. Velika Britanija i Europska unija dogovorile su, nakon sporazuma o povlačenju, i nacrt političke deklaracije o budućim odnosima, drugi važan dokument koji bi trebao biti blagoslovljen na summitu šefova država i vlada u nedjelju u Bruxellesu, nakon čega će čitav paket ispregovaranog Brexita ići na ratifikaciju u britanski i europski parlament. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk poslao je nacrt dogovorenog dokumenta u glavne gradove, među ostalim i u Zagreb, jer sve vlade žele prvo proučiti tekst prije no što pošalju svoje lidere u Bruxelles na povijesni, prvi summit EU posvećen nečijem izlasku iz članstva. No, britanska premijerka Theresa May opet, ni u ovoj političkoj deklaraciji o budućim odnosima ne donosi kući u London baš sve što je željela jer u tekstu nema spomena o “trgovini sa što je moguće manje trenja”, što je jedan od britanskih prioriteta za buduće odnose s EU. Britanske medijske analize nacrta političke deklaracije tvrde da je ona bitno različita od premijerkina plana iz Chequersa. May se ipak složila s ponuđenim. Tekst nacrta političke deklaracije govori o tome da obje strane u budućnosti, nakon Brexita i nakon prijelaznog razdoblja, žele imati “trgovinski odnos koji je što je moguće prisniji”. O tome koliko prisan, tek će se raspravljati nakon što se Brexit dogodi, a formalno se izlazak događa 30. ožujka 2019. godine. – Britanski građani žele da se ovo riješi. Žele dobar sporazum koji nas usmjerava prema svjetlijoj budućnosti. Takav je sporazum nadohvat ruke i ja sam odlučna u tome da ga isporučim – rekla je jučer premijerka Theresa May. Preksinoć je bila u Bruxellesu na sastanku s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom kako bi dogovorila nacrt političke deklaracije, a sutra će doputovati opet kako bi s Junckerom prošla posljednje detalje.