ZAŠTO JE HRVATSKI CRNI PETAK SAMO SJENA ONOGA U EUROPI I SAD-u
Dnevni promet trgovaca inače je 250 milijuna kuna, a na Crni petak 500 milijuna, kaže Tomislava Ravlić iz HGK Naši potrošači još dugo neće moći kupiti televizor za stotinjak kuna kao u SAD-u
U SAD-u JE BLACK FRIDAY MODEL ZA ČIŠĆENJE ZALIHA PRIJE BOŽIĆA, A KOD NAS JAČA VIKEND-AKCIJA KOD NAS JE TO RELATIVNO NOVI “PRAZNIK” KOJI SE JOŠ USVAJA, ALI IZ GODINE U GODINU POTROŠNJA RASTE
Prilike za dobar biznis ne propuštaju se. No je li to i današnji Crni petak koji nam posljednjih godina, aludirajući na američku potrošačku groznicu, trgovci serviraju kao ponudu koja se ne propušta, da bismo jutro poslije gledali u pet-šest haljina i majica, hlača, odijela, čarapa... od kojih mnoge vjerojatno nikada nećemo odjenuti, a lista prije šopinga bila je prekratka – samo šal i maska za mobitel.
Žute srijede, West Night...
Na svu sreću, uvertiru u jurcanje po dućanima u nas glavom nije platila purica (još ne!), no i kratkim obilaskom omiljenih dućana mnogima je jasno da se reklame o ludim popustima do 90 posto odnose samo na pojedine artikle, dok se većina sniženja kreće u rasponu od 30 do 50%. No i to je, čini se, trgovcima dovoljno da u trendu ludila Black Fridaya, koji se iz SAD-a posljednjih godina proširio već i na Velikom Britanijom, Njemačkom, Austrijom, Australijom... čak i Kinom i Indijom, u nas na taj dan ostvare stotinjak milijuna kuna prometa više nego u “običnim” danima u studenome.
Prema informacijama Porezne uprave, na lanjski je Crni petak u Hrvatskoj fiskalizirano 6,9 milijuna računa u vrijednosti od 573,1 milijun kuna, godinu prije 6,6 milijuna računa za 460,6 milijuna, a 2015. godine 6,4 milijuna računa za 433,9 milijuna kuna, čemu u prilog ide i oporavak kupovne moći i opetovani rast prodaje na malo već oko 60 mjeseci zaredom. U odnosu na 2014. kada je, primjerice, izdano 6,6 milijuna kuna u vrijednosti od 440,7 milijuna kuna, ispada da smo potrošnju na Crni petak do lani u maloprodaji digli za više od 130 milijuna kuna.
To potvrđuje i Tomislava Ravlić, zamjenica direktorice Sektora trgovine Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističući da trgovci na razini mjeseca ostvare oko 8 milijardi kuna prometa, oko 250 milijuna kuna dnevno, da bi se na dan Crnog petka on u pravilu udvostručio – na oko 500 milijuna kuna.
– Kod nas je to relativno novi “praznik” koji se usvaja pa još nedostaju ozbiljniji popusti – kaže Ravlić ističući da se to na svjetskoj razini penje na 90%.
Ipak, zadnje dvije godine napredujemo od simboličnih do popusta do 50-ak posto. No kako trgovci prema zakonu imaju pravo raditi sniženja i akcije bilo kojega mjeseca u godini, s time da posebni oblici prodaje mogu trajati najviše tri dana, ne računajući klasična sniženja, čini se da su i u tome našli zadovoljavajuću računicu. Uostalom, imamo mi i druge inačice Crnog petka – Žute srijede, West Night Shoppinge i slično – kaže T. Ravlić. No naši potrošači, čini se, još dugo neće moći kupiti televizor koji je stajao 3, 5 ili 7 tisuća za stotinjak kuna kao u SAD-u pa nemaju potrebe stajati u redu od sitnih jutarnjih sati, skidati se do gola, svađati se, laktariti, čak i potući oko kakvog komada robe niti izbezumljeno trčati po dućanima kao da je kraj svijeta.
Crni petak u nas je školski primjer standardnih, tradicionalnih dana za šoping s popustima, kao što su to i predblagdanski dani ili namjenski dani – Valentinovo, Dan žena i slično, kako u Europi tako i u Hrvatskoj, kaže Drago Munjiza, konzultant i član Upravnog odbora kutinske Lonije, ističući da nas taj dan sa SAD-om ili Austrijom povezuju samo trgovci iz tih zemalja, čije proizvode kupujemo putem interneta i podebljavamo im prodaju.
– U SAD-u je Black Friday tradicionalni trgovački model za čišćenje zaliha prije Božića i zaključenja sezone, dok je kod nas koncept bliži jačoj vikend-akciji, dakle krajnji cilj nije likvidirati sve zalihe, nego kreirati još jedan dan/vikend s jačim prometom prije nastupanja prosinačkih blagdanskih sniženja i potrošačkog “ludila” – objašnjava on. Posljednji podaci govore da je promet tog dana/vikenda veći od uobičajenog za oko 509 mil. kn, pogotovu kada se uzmu u obzir narudžbe preko “stranih” e-platformi te promet koji Hrvati na te dane potroše u susjednim zemljama.
Oprez pri online kupnji
Lonia kao trgovac posluje u formatu “dućana u susjedstvu” i kao takva nije pogodna da u najvećem dijelu mreže podržava ovaj koncept popusta, bilo zbog strukture asortimana, bilo zbog veličine prodajnih mjesta i potrošačkih segmenata kupaca, objašnjava Munjiza. U Konzumu kažu da su oni među prvima u Hrvatskoj, 2012., krenuli s trendom Black Fridaya, pod nazivom Ludi petak, No, zahtjevi kupaca mijenjaju se pa je Black Friday postao Luda rasprodaja, koja je u njih održana prošlog petka s rasprodajama do 70% – a traje do rasprodaje svih zaliha. Top Shop će na današnji Crni petak visoke tenisice prodavati po 70 posto nižoj cijeni – za 149,50 umjesto 499 kuna, nadmadrac uz 60-postotno sniženje za 279,95 te posuđe za kuhanje po prepolovljenoj cijeni od 99 kuna. Popularni ekstraktor jeftiniji je 38% pa košta 499,99 kuna, a mikser 79,95 kn uz sniženje od 60%.
Popularni modni brend Zara prvi put snižava cijene na Crni petak u Hrvatskoj, i to 50% za određene artikle. Bershka je snizila dio kolekcije 30%, a dio 50%, Pull&Bear nekih komada 20%. Dio Shoosterova asortimana već je snižen do 50%, a na tih 50% ide i dodatnih 20% u trgovinama i online do kraja tjedna.
U City Centeru sniženja su u većini slučajeva od 30%, a najviše 50%. Timberland u Arena Centru snizio je određene cijene i do 50%, dok Converse na sve daje 40% popusta. Cjelokupan asortiman u Areni Terranova je snizila 30%, Replay aktualnu kolekciju jesen-zima 40%. Mango i do 70%, a H&M 20%. S obzirom na to da građani sve više kupuju online, MUP je jučer, među ostalim, savjetovao građanima da koriste lokalne online trgovine kada je moguće te da se čuvaju oglasa koji nude nevjerojatne ponude ili čudotvorne proizvode. Ako se nešto čini predobro da bi bilo istinito, nije istinito, poručuju. Kod oglasa na kojem tvrde da ste dobili nagradu, dobro razmislite, možda osvojite zlonamjerni softver.