IMAT ĆEMO 1,8 MILIJUNA RADNIKA I 217.000 DJECE DO 14 GODINA
– U Hrvatskoj bi, prema sadašnjim trendovima, radni kontingent od 2,8 milijuna stanovnika do 2051. mogao pasti na 1,8 milijuna stanovnika. To znači milijun radnika manje ili trećina stanovništva. Stoga nam treba radikalan zaokret – upozorio je jučer demograf prof. dr. Anđelko Akrap na znanstvenom skupu “Reprodukcijsko zdravlje, planiranje obitelji i demografska politika” u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Projekcije UN-a i CIA-e rađene prije masovnog iseljavanja naših građana najavile su da će u Hrvatskoj tada živjeti 3,5, odnosno 3,8 milijuna stanovnika pa je jasno da tada neće imati tko raditi za mirovine i besplatno zdravstveno osiguranje.
Najgori uz Litvu i Rumunjsku
Stoga su apsurdne najave ministra Pavića za Jutarnji list da će se kao demografska mjera povećati mirovine ženama za svako rođeno ili posvojene dijete jer uz toliko malen broj radnika ta povećanja mirovine mogu biti tek mizerija jer neće imati tko raditi za njih i teško da će ta mjera povećati natalitet i zadržati u zemlji obitelji koje odlaze s djecom u uređene zemlje, koje im nude mnogo više. Uz postojeće trendove, zorno je predočio Akrap, Hrvatska bi od 2016. do 2051. mogla imati manje 7230 razreda djece s po 30 učenika, odnosno manje gotovo 217.000 djece do 14 godina. Prema ranijim projekcijama UN-a, zemlja staraca će tada imati 460.000 djece do 14 godina i 350.000 starijih od 80 godina! Akrap je iznio podatak da Hrvatska od članica EU ima najgoru demografsku strukturu uz Rumunjsku i Litvu. Što se tiče useljavanja u Hrvatsku, kazao je da Hrvatska ima male mogućnosti jer ne uspijeva zadržati ni svoje stanovništvo, a šanse su joj još manje u konkurenciji sa zapadnim zemljama. „Treba se osloniti na dijasporu jer za njih ne treba snositi troškove integracije“, kazao je. Istaknuo je i da Hrvatska treba voditi “pronatalitetnu politiku koja će omogućiti slobodu svima koji žele imati djecu te da je važna i politika ravnomjernog razvoja jer ne mogu OPG-ovi zadržati stanovništvo“. Akademkinja Alica Wertheimer-Baletić, govoreći o iseljavanju, kazala je da su sedamdesetih godina odlazili pojedinci iz ruralnih krajeva koji su se nakon nekog vremena vratili, dok danas uglavnom odlaze mladi i visokoobrazovani zajedno s obiteljima. Kako bi se promijenila negativna demografska slika, istaknula je da Hrvatska treba demografsku strategiju koja će biti dio strategije ukupnog razvoja, kojeg ne može biti bez stanovništva.
– Što će nam škole, bolnice i ceste ako budu prazne? – poručila je akademkinja Wertheimer-Baletić. No, nažalost, zasad umjesto cjelovite demografske strategije imamo kozmetičke mjere i zato masovno iseljavanje osobito u protekle tri godine ne jenjava.
Sloboda odlučivanja o djeci
Akademkinja Mirna Šitum istaknula je da je promicanje reprodukcijskog zdravlja jedna od važnih sastavnica populacijske politike. Upozorila je da je u Hrvatskoj sve više neplodnih brakova te da je metodama medicinski potpomognute oplodnje rođeno više od 25.000 djece budući da od 12 do 15% parova ne postiže trudnoću bez stručne pomoći. Na skupu je istaknuto i da slobodno odlučivanje o broju djece, vremenu rađanja i izboru partnera, pravo na primjereno informiranje o planiranju obitelji, obiteljskim odnosima i odgoju djece te pravo na medicinsku pomoć u ostvarivanju roditeljstva pripadaju danas temeljnim ljudskim pravima. Upozoreno je da se u Hrvatskoj sve više žena odlučuje na rađanje prvog djeteta u 30-ima. Prema sadašnjim stopama fertiliteta, jedna žena u Hrvatskoj rađa u prosjeku 1,4 djece, što je ispod razine potrebne za obnavljanje stanovništva od 2,1. I guverner HNB-a Boris Vujčić govorio je o demografiji kazavši: “Budući da starenje stanovništva stvara znatne pritiske na javne financije, Hrvatska mora balansirati između socijalne i fiskalne održivosti sustava socijalne sigurnosti“, rekao je. Pametnom dosta.