NATO pružio ruku BiH, ali Dodik je ne želi prihvatiti
Ministri vanjskih poslova NATO-a odlučili su jučer pozvati Bosnu i Hercegovinu da usvoji prvi godišnji nacionalni program reformi, dokument koji države aspirantice za ulazak u NATO redovito izrađuju u sklopu MAP-a, akcijskog plana za članstvo. Premda ta odluka ne znači ulazak BiH u MAP, a pogotovo ne znači ikakvo obećanje članstva u NATO-u toj zemlji, ta je gesta dosad najjasnije pružanje ruke NATO-ovih saveznika prema BiH, u nadi da će institucije BiH iskoristiti pruženu ruku.
Sporna vojna imovina
Dosad je, naime, NATO bio pri stavu da ne može dati šansu za napredak BiH prema MAP-u (Membership Action Plan, što je akcijski plan za članstvo) dok BiH ne ispuni uvjete koje joj je NATO dao još 2010. na sastanku ministara vanjskih poslova u estonskom gradu Tallinnu. Ponajprije, dok ne popiše valjano svu svoju vojnu imovinu, što do danas nije ispunjeno s obzirom na odbijanje Republike Srpske da vojnu imovinu knjiži kao državnu, bosanskohercegovačku, a ne kao entitetsku. Jučer je, kako je novinarima prenijela i ministrica Marija Pejčinović-Burić koja je predstavljala Hrvatsku na sastanku u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, sazrela spoznaja kod svih saveznika da, iako uvjeti iz Tallinna nisu do kraja ispunjeni, BiH treba pružiti mogućnost da radi na približavanju NATO-u kroz godišnji nacionalni plan.
– To nije MAP u pravom smislu, to je prvi korak koji može voditi prema tome. Ali je dobro, zbog stabilnosti BiH, da se taj prvi korak počne raditi. To je znak dobre volje NATO-a da pomogne u stabiliziranju situacije u BiH – rekla je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova. U raspravi za okruglim stolom ona je ponovo, kao i prije na sastancima u EU, naglasila da Hrvatska smatra da narušavanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda politički destabilizira BiH.
– I ovom prigodom istaknula sam da smatramo kako je jako važno da se u primjeni izbornih rezultata i kasnije u samim izmjenama izbornog zakona poštuje odluka Ustavnog suda kojom se vraća proporcionalna i legitimna predstavljenost hrvatskog naroda na svim razinama vlasti – rekla je Pejčinović-Burić novinarima u NATO-u.
U sjedištu NATO-a bio je, i sve izbliza pratio, i šef Povjerenstva za NATO integracijski proces u BiH Josip Brkić, koji kaže da je to najpozitivnija integracijska vijest za BiH u 2018. godini. On i povjerenstvo koje vodi već imaju spremnu radnu verziju dokumenta koji je jučer od BiH zatražio NATO.
– Sad sve ovisi o nama, o BiH, da iskoristimo tu pruženu ruku i pokažemo da smo spremni za sljedeći korak integracije BiH u NATO – rekao je Brkić.
No, još dok je trajao ministarski sastanak u NATO-u u Bruxellesu, iz BiH su stizale vijesti iz kojih je jasno da predsjednik Predsjedništva BiH Milorad Dodik ne namjerava prihvatiti pruženu ruku iz NATO-a. Dodik je, prenose mediji, izjavio da ne planira poduprijeti ništa što je vezano uz NATO jer Republika Srpska želi ostati vojno neutralna, po uzoru na Srbiju.
Makedonija članica 2020.?
– Stav gospodina Dodika nije od jučer i nije nepoznat, ali Povjerenstvo će radni dokument dostaviti Vijeću ministara na usvajanje, a Predsjedništvo će, naravno, sukladno svojim ovlastima, imati što reći o tome – komentirao je Josip Brkić, podsjetivši da je na početku rada aktualnog Vijeća ministara BiH politički dogovoreno da su svi spremni za aktiviranje akcijskog plana za NATO. No, to je bilo 2014., i to je iz Republike Srpske podržao Savez za promjene, a sada je Dodik član i trenutačno prvi predsjedajući novog Predsjedništva BiH.
Ministri vanjskih poslova NATO-a o BiH su raspravljali u sklopu šire rasprave o jugoistočnoj Europi, a za mnoge je glavna tema bila Makedonija, kojoj je poručeno da do veljače može imati pripremljen protokol o pristupanju NATO-u, pod uvjetom da se dovrši proces ratifikacije dogovora s Grčkom o novom imenu Republika Sjeverna Makedonija. U tom bi slučaju, nakon 12 do 14 mjeseci ratifikacije tog protokola u svim državama saveznicama, Makedonija mogla ući u NATO na proljeće 2020. godine.