RADIMO LISTU ULAGAČA I INDUSTRIJA KOJE ŽELIMO U HRVATSKOJ

S ministrom gospodarstva, poduzetništva i obrta Darkom Horvatom razgovarali smo o rasterećenjima koja očekuju poduzetnike u tekućoj godini, ali i sudbini Uljanik brodogradilišta i 3. maja kojima prijeti stečaj.

Predstavili ste akcijski plan administrativnog rasterećenja poslovanja, koji tek posredno financijski rasterećuje poslovanje. Imate li plan direktnih smanjenja troškova poslovanja?

Mjere koje smo za ovu godinu pripremili možda nemaju veliki fiskalni utjecaj kao proteklih godina, ali će pojednostaviti poslovanje, smanjiti broj radnih sati koji se ulažu u predaju dokumentacije, a i smanjiti potrebu obilaska lokalnih i državnih institucija te ukinuti veliki broj izvještaja potrebnih za različite registre unutar državne administracije. Ovaj plan uključuje i rezanje dijela naknada pa će biti i konkretnog smanjenja obveza. Ipak, akcijski plan nije izolirana priča, već dio jedinstvenog paketa reformi Ministarstva. Taj paket uključuje i objedinjavanje inspekcija u Državni inspektorat, Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, prijedlog deregulacije reguliranih djelatnosti i plan smanjenja parafiskalnih nameta u obliku neporeznih davanja. Važan nam je datum 1. travnja, kada bi ujedno u funkciji trebala biti aplikacija Start koja će omogućiti elektroničko pokretanje poslovanja unutar 48 sati ispunjavanjem samo jednog digitalnog obrasca.

Pronašli ste 3097 administrativnih procedura koje su uvedene za poduzetnike. Do sada ste ih ukinuli petstotinjak, ali koliko ih je zapravo suvišno?

Mjerenja pokazuju da smo u procesu pristupanja EU preuzimali razne obveze koje međuresorno nisu bile sinkronizirane pa je došlo do multipliciranja procedura. Lani smo uveli metodu, tzv. MSP test – test malog i srednjeg poduzetništva, kojom se onemogućuje kreiranje novih opterećenja, a istovremeno detektiramo mjere koje je još potrebno ukinuti, a započeli smo i s pripremama za izradu akcijskog plana za 2020. godinu. Ostaju nam neke obveze izvještavanja koje se preklapaju u resorima, ali ne možemo ih dokinuti dok se ne umreže svi podaci i stvori zajednički registar. Cilj nam je stvoriti sustav koji će omogućiti da informacija o poduzetniku ulazi s jednog mjesta, a da ga cijela državna uprava može koristiti. Poduzetniku je potrebna brza, jednostavna i fleksibilna usluga te brz put do rješenja i dozvola, uz što manje troškove. To možemo postići samo digitalizacijom.

Hoće li digitalizacija smanjiti potrebu za službenicima i koliko su oni osposobljeni za pristup koji najavljujete?

Svijet oko nas se mijenja, i to puno brže nego smo se spremni mijenjati mi sami. Želimo li veći napredak i rast standarda, moramo se prilagođavati novim izazovima koje digitalizacija donosi. Tko ne bude u stanju pratiti korak s modernim trendovima, zaostajat će za drugima. Zato su nam potrebni ljudi koji će raditi na razvoju novih aplikacija, nuditi nove ideje i unapređivati sustav. Važno je da pritom na digitalizaciju gledamo kao na pozitivnu promjenu koja nas sve zajedno više usmjerava na vlastitu edukaciju i konstantno usavršavanje. Oni koji se tome ne prilagode ili se ne prekvalificiraju za rad na drugim poslovima, morat će napustiti državnu upravu.

Najavili ste rezanje parafiskalnih nameta. Što se reže i kolike će biti uštede za poduzetnike?

Već u ovoj godini ukupne uštede za gospodarstvo trebale bi biti na razini od milijardu kuna kroz tri paralelna smjera. Najveći dio tog paketa odnosi se na već spomenuti akcijski plan, zatim pripremamo mjeru dereguliranja 11 dosad reguliranih djelatnosti, a jedan od vrlo važnih poteza bit će rezanje parafiskalnih nameta u obliku neporeznih davanja. Radimo na analizi opravdanosti pojedinih nameta koje poduzetnici plaćaju, a kojim se financiraju pojedine institucije i tijela, uskoro predstavljamo taj plan.

Kad će se osnovati Državni inspektorat? Hoće Andrija Mikulić biti glavni državni inspektor?