Vijeće za medije kao novo regulatorno tijelo

krećemo u ostvarivanje kontakata. Ja ne želim sjediti u svom uredu i primati investitore koje zanimaju špekulativna ulaganja ili koji nisu dobrodošli u drugim zemljama, već želim da se Hrvatska nametne kao poželjna investicijska i poduzetnička destinacija. Bez neposrednog kontakta s tvrtkama neće biti ni investicija s novim tehnologijama te uslugama i robama s dodanom vrijednošću. Imamo dobru infrastrukturu, 181 potpuno opremljenu poduzetničku zonu te visokokvalitetnu radnu snagu. Zato ne vidim razloga da potencijalni ulagači zaobilaze Hrvatsku, no važno je da se ovdje osjećaju dobrodošlo.

Kako napreduje potraga za partnerom za Uljanik grupu?

Siguran sam da ćemo dobiti barem dvije kvalitetne ponude, no ne želim prejudicirati u kakvoj će formi one biti. Dva brodograditelja već danas iskazuju interes za oba brodogradilišta. Očekujemo još jedan ulazak u data room, a nadam se i da će ukrajinski brodograditelj isto tako iskazati interes. Talijanski Fincantieri nije nikakva tajna, zainteresiran je za 3. maj i spreman je dio svojih kapaciteta prebaciti u riječki škver.

Hoće li se proces moći odigrati dovoljno brzo da se izbjegne stečaj Uljanik grupe?

Do 25. siječnja očekujemo ponude, a već dan kasnije proći će i 120 dana neprekidne blokade računa Uljanik brodogradilišta. Desetak dana kasnije, 6. veljače, održava se i ročište o pokretanju stečaja 3. maja tako da nam po zatvaranju data rooma slijedi vrlo intenzivno razdoblje. No vjerujem da se stečaj može izbjeći.

Očekujete li i dalje ponudu Danka Končara?

Više me ništa ne bi iznenadilo u ovom procesu, no kad bi se takva ponuda pojavila, ne očekujem da će se javiti samostalno, već eventualno s nekim od ozbiljnih partnera. Mislim da se predugo čekalo na njegovu reakciju, ali za to je odgovorna prije svega uprava Uljanik grupe. Na temelju razgovora s Končarom odlučili smo da on nije dugoročno rješenje.

Je li njegovim odlaskom propao plan o razvoju turističke zone u zoni Uljanika?

Kompenzacijske mjere bile su u planovima od prvog dana. Takav je plan osmislio od uprave odabrani strateški parter u sinergiji s lokalnim i područnim vlastima. Siguran sam da takva ideja još uvijek postoji i da je, ako ne javno, onda potajno podržavaju i Pula i Istarska županija. Koncesije za pomorsko dobro izdaje država, ali ako se uprava Uljanika, njihovi sindikati županijske i gradske vlasti dogovore o nekretninsko-turističkom projektu, ja nisam taj koji će biti protiv.

Kada su mediji u pitanju, Hrvatska bi mogla dobiti još jedno posebno tijelo koje bi se, u ovom slučaju, bavilo svim medijima, a zvalo bi se – Vijeće za medije, i ono bi imalo ulogu regulatornog tijela.

– Vezano uz brojne napise o tužbama koje se podnose protiv novinara i uredništava, Vijeće za elektroničke medije je regulatorno tijelo za elektroničke medije. Međutim, Zakon o medijima kao naš temelji zakon nema regulatorno tijelo. I u ovoj raspravi koju vodimo oko revizije medijskih zakona, sigurno na temu dobre prakse Zakona o elektroničkim medijima moramo razmotriti uvođenje Vijeća za medije, što bi sigurno smanjilo pritisak na sudove i broj podizanja tužbi jer bi se omogućilo da se regulatornim mehanizmom upozorava na loše prakse i sankcionira one koji krše zakon – kazala je to jučer na sjednici Vlade nadležna ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavivši mogućnost osnivanja Vijeća za medije.

– Ne da jedini institut zaštite pojedinca bude podizanje sudskih tužbi, nego da postoji regulator, odnosno tijelo gdje će stručne osobe ocjenjivati je li došlo do kršenja zakona – ustvrdila je ministrica koja je najavila i donošenje

Nakon završene javne rasprave Most nezavisnih lista jučer je u saborsku proceduru uputio izmjene Zakona o izborima zastupnika. Predlažu, između ostalog, smanjenje broja zastupnika u Saboru sa 151 na 120, od kojih bi se 111 biralo iz općih izbornih jedinica koje bi bile regionalizirane i u kojima se ne bi biralo manje od 15 zastupnika, a pritom ne zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu prema kojem će odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama biti na upraviteljima društvenih mreža, dok će revizijom Zakona o elektroničkim medijima urednička odgovornost u medijima postojati i za komentare koji se objavljuju na mediju.

– Ovdje govorimo o odgovornosti onih koji upravljaju tim servisima i koji zarađuju na oglašavanju. U onom dijelu gdje su mediji, gdje postoji urednička odgovornost, jasno ćemo utvrditi odgovornost kako za tekstove tako i za komentare koji se objavljuju. Urednička odgovornost mora postoji za sve što se na tom mediju događa – istaknula je ministrica dodavši pritom da zabrana komentara nikada nije dobra, ali da, ako se krše zakoni, uvijek postoji i osobna odgovornost pojedinca, neovisno radi li se o analognom ili digitalnom svijetu. Upitana za aktualni slučaj donedavnog člana HDZ-a Ivana Đakića i njegove objave na Facebooku, za što mu zbog javnog poticanja na nasilje i širenje mržnje prijeti kazna zatvorom, ministrica je uzvratila da je tu evidentno riječ o povredama Kaznenog zakona pa je zato MUP i pokrenuo postupak.