FBI ISTRAŽIVAO ODNOS TRUMPA S MOSKVOM
Istraživačko novinarstvo prestižnih dnevnih novina New York Times (NYT) ponovno je izazvalo potrese u Bijeloj kući objavivši da je FBI istraživao američkog predsjednika Donalda Trumpa pod sumnjom da je možda radio za ruske interese te kako bi otkrio je li njegovo djelovanje prijetnja nacionalnoj sigurnosti.
“Zaštitit ćemo FBI od Trumpa”
Istragu su, kako piše NYT, otvorili nakon što je Trump u svibnju 2017. smijenio tadašnjeg šefa FBI-a Jamesa Comeya.
– Pročitate li članak, u njemu nećete naći apsolutno ništa – re- kao je Trump u intervjuu za Fox News, jedan od rijetkih medija koji mu je sklon, te dodao da se radi o najuvredljivijem članku dosad. Usput je dodao da je NYT “katastrofa od novina”.
S njim se nije složila nova većina u Zastupničkom domu američkog Kongresa koju kontroliraju demokrati, a koja je najavila da će Odbor za pravosuđe istražiti napise u medijima. Čelnik odbora Jerrold Nadler priopćio je da će ta institucija “poduzeti korake kako bi bolje razumjela i predsjednikove poteze i reakciju FBI-a na to ponašanje”. Uz to je rekao da će zastupnici pokušati zaštititi istražitelje od predsjednikovih “sve rastrojenijih napada”. – Nemamo razloga sumnjati u ozbiljnost ili profesionalizam FBI-a, kao što je to učinio predsjednik u svojoj reakciji na ovaj članak – priopćio je Nadler, demokratski zastupnik iz New Yorka. Trump Comeya opisuje kao stranačkog čovjeka demokrata. FBI-evu istragu zatim je preuzeo posebni istražitelj Robert Mueller koji već neko vrijeme proučava sumnje o dosluhu Trumpove predizborne kampanje i Moskve. Optužbe o utjecaju ruskih službi na izbore 2016. u kojima je Trump postao predsjednik već dugo su teret njegovu mandatu, a ove najozbiljnije navode dosad predsjednik odbacuje riječima koje je već mnogo puta koristio.
– Sve je to grozna obmana. Svi znaju da nije bilo nikakva dosluha s Rusima – rekao je Trump.
Uz to je na Twitteru napisao da je prema Rusima bio mnogo oštriji nego njegovi prethodnici.
– Bio sam puno oštriji prema Rusiji od Obame, Busha ili Clintona – tvrdi Trump, ali dodaje da je za njega uspostavljanje boljih odnosa s Rusijom dobra stvar.
Jedan je od najvećih gafova dosadašnjeg Trumpova mandata, koji je na američkoj ljevici tada čak protumačen i kao izdajnički, bio u srpnju prošle godine kada je, u osnovi, rekao da se više slaže s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom o tomu da ruski hakeri nisu utjecali na američke izbore nego sa svojim obavještajnim službama koje su zaključile sasvim suprotno. Kasnije je Trump rekao da se krivo izrazio.
Institucije u lošim odnosima
Da američki predsjednik ne vjeruje tamošnjim institucijama, dokazuje i trenutačna blokada javne uprave, najdulja u povijesti, koja je već više od tri tjedna paralizirala dio vlade i ostavila 800 tisuća državnih zaposlenika bez plaće. Blokada je nastupila jer se Trump ne može dogovoriti s Kongresom o financiranju gradnje zida na granici s Meksikom pa je neko vrijeme najavljivao da će zaobići Kongres i proglasiti izvanredno stanje kako bi mogao započeti gradnju zida bez dozvole parlamenta. Kasnije se ipak predomislio i rekao da neće proglasiti izvanredno stanje te da traži da Kongres djeluje.
No, s druge je strane upravo na valu populističke borbe protiv establišmenta i duboke države Trump i došao na vlast, a njegovim biračima pisanje novina kao što su New York Times ionako ne predstavlja vjerodostojan glas. Upravo je New York Times sredinom prosinca pisao o tome da se sve više Trumpovih saveznika poziva na duboku državu kao onu koja radi protiv njih. Zbog toga se čini da se stalni sukob u kojem su Trump i državne institucije, od središnje banke do FBI-a i Kongresa, normalizira. Pitanja o dugoročnoj šteti za američki politički sustav u tamošnjoj su javnosti već otvorena.